автор: Виктор Венец
жанр: роман
издавач: Спин монстер, 2008
жанр: роман
превод од хрватски: Ленче Тосева
наслов на оригиналот: Nas covjek na terenu, 2007
жанр: роман
јазик: англиски
наслов на оригиналот: Freedom, 2010
Ексклузивен извадок од сценариот за најновиот филм на Манчевски, Мајки.
Реизданија на две книги на Џон Ленон од 1964 и 1965, по повод неговиот 70. роденден.
автор: Греам Грин
жанр: роман
превод: Ташко Ширилов
наслов на оригиналот: The End of the Affair, 1951
Акција за запишување на стари рецепти. Награда: сукало, толчник или ренде за шопска:)
Избор од поезијата на Ричард Бротиган, прв пат преведен на македонски.
BookBox е токму тоа - кутија (долапче, полица) со книги. Цели или во делови, објавени или во ракопис, преведени или оригинални, како поттик и како промоција на квалитетното, задлабочено читање - книги.
Отворете ја кутијата, читајте и уживајте!
Издавачите кои се заинтересирани за соработка можат да ни пишат на: chitajte@gmail.com
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
: Function ereg() is deprecated in /home/onnet-kupot/public_html/onnet/includes/file.inc on line 895.
Enable JavaScript in your browser to view this document as it was initially formatted. ЗБОР-ДВА ЗА...
МИТОЛОГИКИ I – IV Клод Леви-Строс
од Илина Ј.
(НАГРАДА - види подолу)
Неодамна починатиот Клод Леви Строс за антропологијата е нешто како Ајнштајн за физиката – сите знаат дека тој кажал нешто важно, но малкумина знаат тоа нешто детално да го објаснат. Дури и добро обучениот антрополог може да ’клоне духом’ пред огромниот примарен материјал, разгранетите дијаграми и математичките формули кои ги користи Строс за да објасни навидум едноставни концепти, кои кога се меѓусебно времежени и спротивставени добиваат сосема нови димензии. Во тоа е и смислата на структурализмот за чиј ’татко’ во антропологијата се смета токму Леви-Строс – тоа е теориски пристап користен во повеќе општествени науки кој третира одреден културен феномен како комплексен систем кој се состои од меѓусебно поврзани делови. Истовремено структурализмот се обидува да покаже дека структурата на човечката мисла е иста во сите култури, и дека овие ментални процеси често пати имаат облик на бинарни опозиции, како машко:женско, горе:долу, црно:бело. За да биде појасно, еве еден пример од македонско тло: во збирката преданија на Цепенков постои едно кое го опишува создавањето на денот и ноќта: „Господ имал две клопчиња, едното бело а друго црно; белото било врзано за црното. Кога ќе го одвиткал белото ќе било ден а кога ќе го одвиткал црното ќе било ноќ. Толку многу долго било преденото, што дури да го соберел белото клопче ќе почнело да се одмотува црното и ќе било ноќе. Бидејќи врзни биле крајојте на клопчињата, кога го виткал белото зимно време Господ виткал и од црното предено на белото клопче и од тоа се малел денот а се големела ноќта. Така и лете растел денот и ноќта се малела“. Ултимативната поларност во светот на боите (црно-бело) истовремено ја симболизира поларноста на светлината и темнината, денот и ноќта, зимото и летото, но важи и за сите останати спротивности врз чие, што би рекле марксистите, дијалектичко единство функционира светот. Е сега, Леви-Строс не се занимавал со македонските, туку пред се’ со митовите на јужно и северно-американските Индијанци. Па сепак, зарем овој модел на создавањето на светот, базиран врз единство на спротивности, не е карактеристичен за речиси секоја митологија која ја познаваме? Доволно е да се сетите на оној таоистички симбол, јин-јанг, кој најдобро ја илустрира опозитноста на силите кои го движат светот. Дури и физиката вели дека за да има забрзување потребно е да има некаква сила која ќе го турка она што се движи напред - светот постои и еволуира токму како резултат на меѓусебната ’борба’ на силите кои го движат. „Да немаше темница не би ја милувале
виделината“, вели една македонска поговорка. Да немаше зло не би ја ценеле добрината. Да нема жени па ич ништо не би направиле... Делото “Митологики“ на Клод Леви-Строс многумина го оценуваат како негово најкомплексно дело. Се состои од четири книги кои иако се меѓусебно поврзани функционираат и како засебни дела: Живото и печеното, Мед од пепел, Потеклото на однесувањето на трпеза и Голиот човек. Анализирајќи стотици митови, пред се’ на бразилските племиња, тој ја проширува дискусијата од неговите претходни книги за опозитниот однос на природата и културата. Претставен визуелно овој однос е јасен - во десниот агол од рингот, во зелени шорцеви природата. Во левиот агол, во пембе розе хеланки, културата. Ама што ако под ’природа’ подразбереме не е една ами стотици работи, и исто го направиме и со ’културата’. Тогаш рингот ќе треба да се претвори во три стадиона, каде ќе биде тешко да се одреди кој со кого е во однос. Доволно е сложено кога природата и’ ја спротивставуваме на културата, но што ако ’природата’ дополнително ја расчлениме, па во нејзини рамки ги спротивставиме небото и земјата или водата и огинот, блиското и далечното, она што е горе и она што е долу, и ако слично расчленување како ова на природните елементи направиме и на оние културните? Токму тоа го прави Строс, обидувајќи се корелациите меѓу елементите во првата да ја ’прелее’ во втората сфера, убедливо поврзувајќи ги навидум разнородните елементи на начин на кој никому претходно не му успеало. Едно такво поврзување, кое истовремено е доминантна тема во Митологики, се случува во таканаречениот „кулинарски триаголник“. Со него Строс почнува да се занимава во првиот дел - Живото и печеното - за неговата теорија за поврзаноста на кулинарството со општественото уредување и воопшто светогледот на одредена култура да достигне кулминација во Потеклото на однесувањето на трпеза. Тој триаголник се состои од следниве елементи жива, зготвена и гнила храна, при што живата состојба претставува неодреден пол, а другите две се изразито одредени, само во спротивни насоки. Оттаму, зготвеното според Строс, претставува екстремна културна, а гнилото екстремна природна трансформација на живото. Сепак, дефиницијата за тоа што точно се подразбира под првото, второто и третото не мора да бидат исти за сите култури. „Неодамненото множење на италијанските ресторани не’ навикна на уште попресен вкус на живата храна, отколу што ни нудеше француската кујна: станува збор за едноставно измиени и сецкани свежи плодови кои се сервираат без некакво претходно зачинување, и дури дополнително бараат обилно додавање путер и сол. Значи, под италијанско влијание, ја проширивме нашата категорија на живото. Од друга страна, настаните поврзани со истоварувањето на сојузниците во 1944 година ни откриваат дека американските војници имале поширока категорија на гнилото од нас, зашто миризбата - според нив реата на трупови - што ја ширеле нормандските фабрики за сирење, понекогаш толку ги раздразнувала, што биле решени да ги уништат“, вели по малку иронично Строс. Но триаголникот од првиот том во третиот се проширува и добива некаква чудна геометриска форма кога „зготвеното“ ќе го расчлениме на неговите основни модалитети, печеното и вареното. Директно изложена на дејствувањето на огнот, печената храна со огнот се наоѓа во директен, непосредуван однос, за
разлика од варената која е резултат на процес кој бара двоен посредник - вода во која се потопува, и сад што ќе ги спои. Оттаму печеното може да се стави на страната на природата, а вареното на страната на културата. Токму од ова Строс изведува заклучок дека цивилизациски печењето, особено она на жар, било пред варењето, за кое е потребно сад, кој е културен производ. Токму затоа изгледа дека преводот на Le Cru et le cuit како Живото и печеното иако и јазички и од аспект на првиот том е коректно, во светлината на третиот веќе не е најсоодветно - имено, основната опозиција за која зборува Строс е всушност онаа помеѓу сировото и зготвеното, како во англискиот превод на овој наслов кој гласи The Raw and the Cooked, при што вториот термин означува генерална термичка обработка на храна, без оглед дали е тоа со пржење, варење, чадење или печење. Кој друг ако не Француз-антрополог би можел да ги воочи толку суптилните нијанси на кулинарството? Ова се секако само основните елементи врз кои Строс гради една огромна, според неговите критичари често неодржлива конструкција. Иако структурализмот одамна не е ’ин’ во академските кругови, Клод Леви-Строс останува ретка поп-икона на општествените науки. Неговите идеи повлијаеле низа генерации во антропологијата и сродните дисциплини, и претставувале основа на која се надворзале пост-структуралистите. „Мразам патувања и истражувачи“ е една од славните изреки на овој ерудит, кој поголемиот дел од својот живот го минал токму патувајќи и истражувајќи. „Ниту еден контакт со дивите индијански племиња не ми остави толку впечаток отколку утрото кое го минав со една старица целата обвиткана во волна, која се споредуваше со изгниена харинга заробена во парче мраз“, вели тој, пластично опишувајќи ја ситуацијата во која се нашле повеќето антрополози обидувајќи се да ја разберат културата и однесувањето на “Другиот“. Клод Леви-Строс почина пред неколку дена на 100 годишна возраст. Последните години ги минал во осама, веројатно веќе уморен и од науката и од животот. Луциден до последниот миг, во едно од последните интервјуа тој има изјавено: „Денес регистрираме ужасно исчезнување на живиот свет, а густината на човечките суштества е толку голема што ние веќе почнуваме да се гушиме меѓусебе. Светот во кој го завршувам моето постоење веќе не е свет кој го посакувам“. Нека во следниот му биде подобро... *** Издавачот Табернакул доделува еден од четирите тома од Митологики на читателот/читателката кој ’со свои зборови’, едноставно и низ пример ќе објасни што е тоа структурализам, нешто што нам едвај ни успеа на претходните страници:) Пишете на chitajte@gmail.com.
PRV DEL
MISTERIJATA NA @ENATA ISE^ENA NA PAR^IWA
„Stanuva{e zbor za edna ekscentri~na Amerikanka, od blagoroden rod, za koja se smeta{e deka ima premnogu bujna fantazija.“
Gi de Teramon, @enata ise~ena na par~iwa. Pariz, 1930 godina, str. 14.
I. NA MESTOTO NA ZLOSTORSTVOTO .............................. 15 II. LEPLIVA POLOVINA ......................................................... 39
I NA MESTOTO NA ZLOSTORSTVOTO
Se molat interpretatorite (odnosno ~itatelot) da se vratat na Mitologiki II, na tomot Od med do pepel, II, 1 (treta varijacija), M241. Ovoj mit go tretira{e slu~ajot na `abata {to go grabnala deteto i {to nastradala poradi medovinata ‡ izvonredna hrana koja se grani~i so otrovot. Sega se sreòavame so eden tukuna-mit, {to gi povrzuva tie motivi, no vo oslaben oblik i epizodno, taka {to na{eto istra`uvawe mo`e da trgne vo nov pravec. M354. Tukuna: Lovecot Monmaneki i negovite `eni Vo vremeto koga demiurzite odele na lov na prvite lu|e (M95, ÔP, str. 182) `iveel eden Indijanec komu lovot mu bil edinstvenoto zanimawe. Se vikal Monmaneki. Na svojot pat ~esto sreòaval edna `aba koja skokala vo dupka {tom }e se dobli`el, a toj, za zabava, mo~al vo dupkata. Eden den na toa mesto se pojavila edna mila mlada `ena. Monmaneki se za~udil koga videl deka taa e bremena: „Ti si vinoven“, objasnila taa, „zatoa {to sekoga{ go nasoóuva{e svojot penis kon mene“. I toj ja zel za `ivotna sopatni~ka. Majkata na junakot smetala deka nejzinata snaa e mnogu ubava. Sopru`nicite odele zaedno na lov, no ne se hranele na ist na~in. Monmaneki jadel meso, a za svojata `ena lovel crni tvrdokrilci, zatoa {to taa ne sakala druga hrana. Eden den, koga gi videla insektite, starata, koja ne bila vo tek, viknala: „Zo{to sin mi ja valka ustata so toa |ubre?“ Gi frlila i na nivnoto mesto stavila luta piperka. Koga doñlo vremeto za jadewe, `enata go stavila svoeto tenxer~e da se stopli i po~nala da jade, no piperkata $ ja izgorela ustata. Potoa taa po~nala da bega i, vo oblik na `aba, skoknala vo voda. Staorecot $ prefrlil poradi toa {to go ostavila deteto rasplakano. Taa odgovorila deka }e napravi drugo dete, no taa ve~er se vratila i go grabnala deteto od racete na negovata baba.
16
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Monmaneki pak po~nal da lovi. Eden den ja sretnal pticata arapaso kleknata na granka, vo gori~ka od palmi bakaba (Oenocarpus sp.). „Daj mi, mori, polna matarka od tvojot pijalak“, $ rekol na pominuvawe. Na vra}awe, tamu stoela ubava devojka koja mu dala edna lejka so vino od palma. Toj se o`enil za nea. Taa bila vol{ebna, no imala grdi stapala. Koga ja videla, majkata na junakot viknala deka mo`el podobro da izbere. Navredena, `enata is~eznala. A Monmaneki pak mu se vratil na lovot. Eden den mu teknalo da klekne, za da gi zadovoli svoite potrebi, to~no nad dupkata {to do`dovnata glista se obiduvala da ja izdlabi. Glistata ja provlekla glavata i rekla: „O...! Ubav penis!“ Monmaneki go spu{til pogledot i zabele`al prekrasno gradena devojka. Toj spiel so nea i ja odvel vo svojata ku}a; nabrgu taa rodila dete. Monmaneki $ naredil na `enata da $ go doveri bebeto na babata, a taa da odi da ja isplevi planta`ata1. No, bidej}i deteto ne prestanuvalo da pla~e, starata reñila da go odnese kaj majka mu. Taka taa trgnala nakaj nivata na koja nañla mnogu plevel, zatoa ñto `enata gi se~ela korenite kako {to pravat do`dovnite glisti, probivaj}i se pod zemja. Trevata ve}e po~nala da svenuva, no svekrvata ne go zabele`ala toa, i po~nala da pravi neu~tivi zabele{ki za smetka na mrzlivosta na svojata snaa. Taa po~nala sama da plevi so pomo{ na edna re~na {kolka so ostri rabovi i $ gi isekla usnite na `enata {to grickala koreni na nivoto na zemjata. Nesre}nicata stignala doma koga no}ta ve}e se spu{tila. Deteto pla~elo. Taa go molela ma`ot da $ go dade, no ve}e ne mo`ela da se izrazuva razbirlivo. Poni`ena poradi toa {to ja osakatile, taa izbegala. Monmaneki im se vratil na sekojdnevnite raboti. Viknal edno jato papagali ara i im pobaral pivo od p~enka. Na vra}awe go ~ekala edna devojka-ara, so pijalakot {to go posakuval. Toj se o`enil za nea. Eden den majkata na lovecot gi simnala od gredite site ko~ani p~enka {to se su{ele, i pobarala od snaata da podgotvi pivo dodeka taa e vo poleto. Eden edinstven ko~an $ bil dovolen na mladata `ena za da napolni pet golemi }upovi. Koga se vratila starata, se prepnala od kupot neupotrebeni ko~ani i ja obvinila snaata deka ne napravila ni{to. Taa bila otidena na rekata da se kape, no gi ~ula prigovorite. Odbila da vleze vo kolibata, a koga $ se vratil ma`ot, se opravdala deka go zagubila ~e{elot vo slamata na pokrivot (Indijancite tamu gi ~uvaat predmetite za sekojdnevna upotreba). Se ka~ila na pokrivot i zapeala: „Me kara{e, svekrvice moja, sega sama pij si go pivceto!“ Starata ja uvidela svojata gre{ka i se izvinila, no snaata ostanala nepokolebliva. Tamu, namur-
1
Ovoj izraz e tolku zgoden {to se osmeluvam da go koristam, ne vodej}i smetka za tehni~koto zna~ewe {to mu go pripi{uvaat geografite, tuku go usvojuvam op{toto zna~ewe, {to go prifa}a Litre, kako „mesto kade {to se sadi“.
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
17
tena, na vrvot na ku}ata, povtorno stanala papagal ara. Vzori, mu viknala na ma`ot: „Ako me qubi{, dojdi so mene! Najdi lavrovo drvo /a:rupana/ ~ii delanki vo voda se pretvoraat vo ribi. Napravi piroga od stebloto i trgni nizvodno po mene, s# do ridot Vaipi!“ [tom go izgovorila toa, letnala na istok. O~aen i rastrevo`en, Monmaneki na site strani baral lavrovo drvo /a:ru-pana/. Naprazno kutnal mnogu drvja so sekirata. Na krajot nañol edno ~ii delanki vo vodata {to go zapliskuvala stebloto se pretvorale vo ribi. Sekojpat koga }e se vratel nave~er, otkako cel den rabotel na pirogata, nosel tolkavi koli~estva ribi {to negoviot {ura2, koj bil eden nikakvec, po~nal da go sledi. Poradi negovata qubopitnost, delankite prestanale da se pretvoraat vo ribi. Monmaneki pogodil ñto e pri~inata za toa i mu viknal na {urata deka bi bilo podobro da dojde da mu pomogne. Zaedno ja dovr{ile pirogata i ja pu{tile vo voda. Iskoristuvaj}i go toa {to {urata stoel vo ne mnogu dlabokata voda, Monmaneki naglo ja prevrtel pirogata i go zatvoril pod trupot na ~unot; ~ovekot ja pominal no}ta tamu, lipaj}i. Ma~itelot se soglasil da go oslobodi duri naredniot den i go pokanil da dojde so nego na patuvaweto niz rekata Solimois. Monmaneki sedel nazad, {urata napred. Tie $ se prepu{tile na strujata da gi nosi, ne veslale. Na krajot stignale vo zemjata vo koja izbegala `enata-ara. Siot narod istr~al na bregot da gi vidi pirogata i nejzinite patnici, a `enata na Monmaneki se skrila vo tolpata. Pretvoren vo ptica /monan/, {urata se spuñtil na nejzinoto ramo. Pirogata go prodol`ila svojot pat, no odedna{ se ispravila, a Monmaneki stanal ptica /aiča/ i se spuñtil na drugoto ramo na `enata. Strujata ja odnela pirogata do edno golemo ezero i tamu taa se pretvorila vo vodno ~udovi{te /dyevaë/, gospodar na ribite vo rekata Solimois, i me|u niv jata pirasemi [na jazikot tupi: „ribi-ra|awe“] koi povremeno otplovuvaat kon izvorot za da se mrestat tamu. Po ovoj nastan, Monmaneki se o`enil za edna svoja rodnokrajka. Sekojpat koga taa }e slezela na pristani{teto, {to bilo dosta daleku od kolibata, vo visina na polovinata, nejzinoto telo }e se podelelo nadve: stomakot i nozete ostanuvale na bregot; gradite, glavata i racete vleguvale vo vodata. Privle~eni od mirizbata, ribite matrin{an prio|ale, a `enata, vsuñnost, nejzinata gorna polovina, gi fa}ala so goli race i gi ni`ela na lijana. Potoa gornata polovina od teloto, polzej}i, se vra}ala na bregot i se soedinuvala so dolniot del na koj, kako klin, otskoknuval eden kraj od ’rbetniot stolb. Majkata na Monmaneki bila odu{evena od toa {to ima snaa koja tolku uspe{no lovi ribi. Eden den, dodeka podgotvuvala pivo od p~enka,
2
Na tukuna-jazikot istiot izraz /caua-áne/ go ozna~uva bratot na ma`ot, bratot na `enata i ma`ot na sestrata (Nim. 13, str. 155).
18
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
ja zamolila mladata `ena da otide na rekata po voda. Bidej}i dolgo vreme ja nemalo, starata se voznemirila i trgnala po nea. Taka go otkrila dolniot del na polovinata od teloto {to ~ekala i go istrgnala izdadeniot kraj na ’rbetniot stolb. Koga drugata polovina se izdignala nad rekata, `enata ne uspeala povtorno da se sostavi. Gornata polovina na race se ka~ila na grankata na edno drvo {to se nadvisnuvalo nad pat~eto. No}ta se spu{tala. Voznemiren poradi toa {to ne mu se vra}a `enata, Monmaneki zapalil fakel i trgnal da ja bara. Koga se nañol pod grankata, `enata-polovina se pu{tila, padnala na grbot na svojot ma` i se prikovala. Ottoga{ ve}e ne go pu{tala da jade, mu ja grabala hranata od ustata i samata al~no ja jadela. Toj vidlivo slabeel, a grbot mu bil izvalkan od izmetot na `ena mu. Za da se spasi, na Monmaneki mu teknalo edno lukavstvo. Treba, rekol toj, da vleze vo voda za da ja proveri hranata na ribite, no ako `enata vo toa vreme ne mi`i, ribite pirani, {to se vo rekata, mo`e da $ gi iskopaat o~ite. Za da go napravi pouverlivo svoeto tvrdewe, skri{um sam se izgrebal so ribina vilica. Ispla{ena, `enata pove}e sakala da ostane na bregot i vo istiot mig ja oslobodila svojata `rtva. Monmaneki go iskoristil toa, skoknal vo vodata i izbegal plivaj}i. Onesposobenata `ena, potoóno, samo nejzinata gorna polovina, se spu{tila vrz stolbot od branata. Nekolku dena podocna se pretvorila vo papagal „tolku zborlest, kako da e pripitomen“. Ma`ot, skrien vo grmu{kite, videl kako, najposle, so kreskawe, is~eznal nakaj planinata, nakaj utokata na rekata Solimois (Nim. 13, str. 151-153). Na prv pogled nema pre~ki da prodol`i prikaznata, zañto e sostavena od posledovatelni epizodi od koi sekoja raska`uva za vakov ili onakov neuspeh na brakovite na junakot komu, se ~ini, edinstvena cel mu e da gi zbogatuva svoite bra~ni iskustva. Zo{to toga{ pettata `ena e i posledna? Ju`noamerikanskata mitologija nudi mnogu primeri od ovoj tip prikazni vo koi epizodite, site izdelkani na ist kalap, sleduvaat edna po druga, vo mnogu pogolem broj. Me|utoa, nabquduvana od formalen aspekt, strukturata na M354 e istovremeno otvorena i zatvorena. Otvorena zatoa ñto po poslednata te{kotija, Monmaneki mo`e isto taka povtorno da se o`eni; a zatvorena, dotolku {to posledniot brak ima originalen karakter, so koj jasno se razlikuva od prethodnite ~etiri, taka {to se ~ini deka mitot predo~uva dve krajni re{enija za istiot problem, pome|u koi izlo`uva opredelen broj preodni re{enija, koi me|usebno, a i so krajnite oblici, formiraat pove}e odnosi na korelacii i sprotivnosti. Prvite ~etiri braka na junakot se egzogamni. Takvi se duri na na~in {to mo`e da se okarakterizira kako hiperboli~en, zañto gi soedinuva ~ovekot i `enkata `ivotno, u{te pooddale~ena od ma`ot od ~ove~ki rod otkolku {to bi bila obi~na tu|inka. Me|utoa, posledniot brak e endogamen, {to jasno proizleguva od tekstot: „Toga{ Monmaneki se o`eni za devojka od svojot
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
19
narod“. Da obrneme vnimanie na faktot deka posledniot brak od egzogamnata niza igra uloga na alka pome|u dvata navedeni tipa brak, {to mitot gi izrazuva so isklu~itelno bogati sredstva. Prvite tri epizodi sodr`at, sekoja, po dve sekvencii: 1) sredba i brak; 2) razdelba, za kojae pri~ina majkata na junakot. Samo ~etvrtata i pettata epizoda prodol`uvaat so prikaznata. No i tie po~nuvaat da se razminuvaat uñte od vtorata sekvencija: kako vo prethodnite epizodi, vo ~etvrtata, starata ja razdeluva snaata od svojot sin; vo pettata ja razdeluva od nea samata, zatoa {to spre~uva da se sostavat dvete polovini od teloto na `enata. No duri po ova se javuva vistinskata simetrija. Ili `enata se spasuva, a ma`ot trgnuva po nea, ili taa trgnuva po ma`ot (vidovme kolku uporno), a toj se spasuva. ^etvrtiot brak, navistina, ostanuva egzogamen, dodeka pettiot e endogamen, no vo prviot slu~aj ~ovekot reñava da odi da `ivee so narodot na svojata `ena, za {to porano ne ni razmisluval. Vo toa uspeva samo privremeno, i toa otkako }e se prepravi vo ptica i }e se spuñti na ramoto na svojata sopruga koja, zna~i, go za~uvala ~ove~kiot oblik (iako na po~etokot bila ptica). Endogamnata sopruga od pettata epizoda, kone~no, odbiva da `ivee so svoite, duri otkako }e se pretvori vo ptica. A planinite vo pravecot na utokata kade {to }e se povle~e, se tokmu onie vo koi ve}e se povlekla prethodnata sopruga od nejziniot rod (ovaa e ara, a taa bila papagal, no bila podiva, dodeka ovaa se odnesuva kako pripitomena). Dvete `eni se gospodarki, ednata na ribite, drugata na ribolovot. Vo ramkite na eden drug odnos, vo dvete epizodi se vklu~uva eden sloboden partner: ili ma` nesposoben da lovi ribi, za razlika od negoviot zet, ili dolnata ‡ po`enstvena ‡ polovina na teloto na `enskiot junak, nesposobna da lovi ribi, {to gornata polovina umee da go pravi. Podocna }e uka`eme na drugite vrski pome|u dvete posledni epizodi. Zasega ni e dovolno toa {to sogledavme nekoi od niv, taka {to mo`eme da poka`eme deka ~etvrtata epizoda, koja, isto kako prethodnata, se odnesuva na endogamen brak, no e gradena sosema isto kako epizodata {to sleduva, pretstavuva sto`er na raskazot koj so ova dobiva dvojna, istovremeno dvo~lena i tri~lena struktura:
epizoda: brak: konstrukcija na raskazot:
1.
2. egzogamen prv del
3.
4.
5. endogamen
premin
vtor del
Otkako go utvrdivme ova, da po~neme da gi ispituvame egzogamnite brakovi. Junakot gi skluóuva, po red, so ~etiri `ivotni {to poteknuvaat naizmeni~no „odozdola“ (zatoa {to `iveat pod zemja) i „odozgora“ (toga{ se ptici):
20
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
2) ptica arapaso 1) `aba 3) do`dovna glista
4) ara
Zborot arapaso (arapassu, uirapassu), izveden od jazikot tupi, Nasica sp. (Nim. 13, str. 57), obele`uva pove}e ptici polzavci {to se hranat so larvi ili, kako tuka, so sok od drvjata. Ju`noamerikanskite mitovi gi povrzuvaat so prose~niot svet, kako klukajdrvecot, {to `ivee na ist na~in ‡ pravi gnezdo vo {uplivite stebla i se ka~uva po niv vo potraga po hrana. Pticata arapaso od na{iot mit se nao|a na drvoto na palmata, taka {to e na relativno ponisko nivo od arata, zañto junakot gleda kako arata letnuva kon neboto. I `abata {to se krie vo svojata dupka e relativno ponisko od do`dovnata glista, koja mitot ja opi{uva najprvin kako e zafatena so dup~ewe, a potoa kako rie po zemjata. Od ova gledi{te, vo ist funkcionalen odnos, vtoriot ~len na sekoj par e posilno obele`an od prviot. Vpro~em, edna kratka varijanta ikskarjana (M355; Derbyshire, str. 100-103), svedena samo na epizodata so `abata, nejze $ pripi{uva edno mra~no odnesuvawe {to potsetuva na toa {to go pravi glistata na planta`ata. Dvete podzemni `ivotni izgleda deka imaat uloga na kombinatorni varijanti {to mo`at da ilustriraat ista funkcija, vo malku poizmenet kontekst. Koga junakot se olesnuva vo dupkata na `abata, `abata ne mrdnuva. Koga go pravi istoto vo druga dupka, glistata ja provlekuva glavata i gleda. Pticata arapaso e na drvoto, arata leta. Znaói, dve `ivotni miruvaat, a dve se vo dvi`ewe. Lesno mo`e da poveruvame deka treta dvojka sprotivnosti e izli{na, zatoa ñto prvite dve se dovolni za da gi razgrani~at ~etirite `ivotni me|usebno. No tretiot par e pogoden, vo ramninata {to e zaedni~ka so prethodnite termini, da ja okarakterizira pirogata izdelkana od steblo, so koja junakot se slu`i za da $ se pridru`i na ~etvrtata sopruga, i drevniot stolb na koj }e se spuñti pettata sopruga, pred da go napu{ti kone~no ma`ot: odnosno, izdlabeno, horizontalno steblo, izdignato na povr{inata na vodata, i polno, ispraveno steblo, nepodvi`no vo vodata. Vo toj pogled pirogata, dovedena vo vertikalna poloôba i nosena od maticata, pretstavuva premin me|u ~un ({to prestanuva da bide toa) i stolb (na koj po~nuva da li~i). Kone~no, pirogata go vklu~uva dvojno Sl. 1 ‡ Pticata arapaso nekorisniot {ura ‡ koj prvo e zaroben pod tru(arapassu) (Spored Ihering, str. 363) pot na ~unot, a potoa e pasiven sopatnik na
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
21
drugiot ~ovek. Na simetri~en na~in, stolbot, nasproti pirogata, ja isklu~uva dvojno nekorisnata polovina na teloto ‡ koja prvo pasivno le`i na bregot, a potoa ne trgnuva na pat so `enata (iako e del od nejzinoto telo):
`aba Gore (+) / Dolu (‡) : (+) ili (‡) obele`ani vo odnos na gore i dolu: podvi`no (+) / nepodvi`no (‡): ‡ + ‡ arapaso + ‡ ‡ glista ‡ ‡ + ara + + + + ‡ piroga kol
Vo dijagramot ne go vnesuvame celiot sistem na sprotivnosti {to se odnesuva na pirogata i stolbot, onaka kako {to go formuliravme sega. Na prv pogled i ovoj izgleda pregolem, no, kako {to }e vidime podocna, toa e pri~inata poradi koja toj gi kodira ne samo distinktivnite osobini na dva predmeta tuku i zna~itelen del od porakata {to treba da ja soop{ti grupata mitovi, vo koi spa|aat M354-M355. Na po~etokot ograni~ena na prvite ~etiri epizodi so egzogamnite brakovi, analizata se prodlabo~uva i taka dostignuva nivo na koe pova`nite osobini se vrzuvaat za raskazot kako celost. Postojanosta na logi~kiot supstrat sega izleguva na videlina. Egzogamnite brakovi imaat ~etiri povoda, od koi dva se odnesuvaat na funkcijata ekskrecija, a drugite dva na funkcijata hranewe, no vo sekoj slu~aj se me{aat ili so poloviot odnos, vo fizi~ka smisla (i vo tie dva slu~aja, `enata stanala majka) ili so spojuvaweto, {to e pove}e od moralen karakter (zatoa {to `enata ja igra ulogata na hranitelka na svojot ma`). Monmaneki mo~a vrz `abata, go isfrla izmetot vrz glistata, a go prima sokot od palma od pticata arapaso, pivoto od p~enka od arata. Pivoto e pe~eno, {to go potvrduva eden detaq vo raskazot: „So pe~ewe na samo eden ko~an od p~enka, `enata imala dovolno pivo za da napolni pet golemi stomni...“ Pivoto i fekaliite se „pope~eni“ ‡ vo prenosna smisla ‡ od sokot i mo~ta; a prvite dva termina, isto taka, pretstavuvaat pokonzistentna materija otkolku drugite dva. Zna~i, dobivame edna tabela so troen vlez:
ÔIVO mo~ sok PE^ENO izmet (od ma`ot na `enata) pivo (od `enata na ma`ot)
IZLA^UVAWE: HRANEWE:
Vo dvata slu~aja napi{ani vo gorniot red, `enata vr{i fizi~ko me{awe na ekskrecijata i poloviot odnos: zabremenuva i ra|a dete. Vo dvata slu~aja od dolniot red se vr{i trojna inverzija: ma`ot vr{i moralno me{awe, ovoj pat hranewe i polovi odnosi; dovolno e {to devojkata ñto ja sreòava, go zakrepnuva, i toj ja zema za `ena, a pritoa sepak ne ja oplodil.
22
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Ako sega ja ispitame pettata i posledna epizoda, }e utvrdime deka i natamu postojat istite odnosi i deka se udvojuvaat. Prvo, samoto telo na soprugata se razdeluva na dve polovini. Dolnata polovina e `enstvena po fizi~kiot kontigvitet (gi vklu~uva polovite organi), a ma`evna po sli~nosta (so klin vleguva vo {uplinata na drugata polovina). Ako prodol`ime da razmisluvame taka, gornata polovina e `enstvena vo prenosna smisla, i pokraj toa {to, od sociolo{ki aspekt, se posvetuva na ma{ko zanimawe ‡ ribolov. Taka, vo prvata sekvencija, dvete polovini metafori~no op{tat polovo me|usebno, zatoa {to se vklopuvaat edna vo druga; a polovinata, za koja mo`e da se re~e deka e ma{ka po sociolo{kiot kontigvitet, go hrani `enskiot del na svojot ma` (negovata majka koja kako {to se potrudil da objasni mitot, gi prima ribite). Obratno, vo vtorata sekvencija taa polovina op{ti polovo vo metafori~ka smisla so ma`ot (prilepena za nego, no na grbot), zatoa ñto vo vistinskata smisla se hrani so hranata {to toj popusto se obiduva da ja izede. Spored toa, dodeka vo ~etiri egzogamni epizodi glavniot kontrast se javuva de me|u ekskrecijata i poloviot odnos de me|u hraneweto i poloviot odnos, vo endogamnata epizoda se manifestira vo dvoen oblik, avtopolov odnos i egzohranewe, i sekojpat ednoto e sprotivstaveno na drugoto. Crnite tvrdokrilci, edinstvenata hrana na `abata, za ~ove~kite su{testva se |ubre, {to majkata na junakot go klasificira kako izmet. @abata ja pravi obratnata gre{ka koga piperkata, {to na lu|eto im slu`i kako za~in, }e ja zeme kako osnovna hrana. I nie samite velime vo prenosna smisla: „$ go skratija jazikot“, {to vo bukvalna smisla }e bide sudbinata na soprugatado`dovna glista, koga }e $ gi ise~at usnite. @enata-`aba e vol{ebna od glava do petici; na nejzinata ubavina, majkata na junakot nema {to da $ prigovori. @enata-arapaso, {to doa|a po nea, do polovina e ubava (gore), od polovina grda (dolu); imeno, dendrokolaptidite imaat izdol`eni prsti, so silni i svitkani nokti. Tretata `ena, koja na po~etokot bila ubava, stanuva grda otkako ja osakatila svekrvata. Od prostornite (povrzano so delovite na teloto) sprotivnosti: znaói, tuka ubavata/grdata stanuva vremenska. Najposle, kako {to prvata `ena bila sovr{ena, no imala moralen nedostatok poradi toa {to se hranela so |ubre, ~etvrtata bila moralno sovr{ena, ve{ta da napravi ~uda ‡ a ovaa dobrina nejzinata svekrva ne ja sogleduva i ja obvinuva deka e mrzliva (= moralno grda), a $ se voshituva na fizi~kata ubavina na prvata sopruga. Taka, prvata i ~etvrtata epizoda se zasnovuvaat vo celost vrz sprotivstavenosta na fizi~koto i moralnoto; vtorata i tretata ja podreduvaat ovaa sprotivstavenost edna na druga, pome|u prostornite i vremenskite aspekti {to istata sprotivstavenost mo`e da gi dobie. I vo ovoj slu~aj, poslednata epizoda se vra}a na ovie dve oski i gi artikulira. Nabquduvano simultano, ednata polovina na `enata e mrzliva (le`i nepodvi`na na bregot, dodeka drugata raboti vo vodata), a drugata polovina e ume{na. Spored toa, kvalitetite {to gi istaknuva mitot se sekoga{ od moralen vid. Me|utoa, drugata polovina, so tekot na vremeto ja menuva fizi~kata priroda: prvo proizveduva hrana, potoa |ubre. Zna~i,
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
23
mo`eme da se uverime deka prodol`enieto na prvite ~etiri epizodi na dijalekti~ki na~in gi proizveduva terminite na sistemot {to poslednata epizoda gi integrira i od koi pravi strukturna celost. Dokolku se spu{time za eden stepen podlaboko vo analizata, }e utvrdime deka na ova nivo integracijata po~nuva uñte vo ~etvrtata epizoda. Toa ne treba da n# iznenadi zatoa {to poka`avme deka ovaa epizoda ima uloga na alka pome|u prethodnite tri i poslednata: dosega smetavme deka e napravena kako prethodnata; otsega, nejzinite formalni osobini, {to $ se zaedni~ki so poslednata epizoda, pove}e }e ni pa|aat v o~i. @abata se hrani so tvrdokrilci, a toa e hrana {to lu|eto ne ja jadat. Pticata arapaso go sobira sokot od palmite, hrana {to ja jadat i lu|eto. Za razlika od lu|eto, do`dovnata glista jade plevel i so toa go pottiknuva (iako pasivno, za razlika od pticata {to go pravi toa aktivno) proizvodstvoto na prehranbeni rastenija. Vo odnos na hranata, polo`bata na `enata-ara e poslo`ena ‡ taa go proizveduva vi{okot pivo od p~enka {to go konsumiraat lu|eto, no kako hrana od vtor stepen; zatoa {to, za da se proizvede, p~enkata treba prethodno da se odgleda (vo {to `enata ne se me{a na nikakov na~in). Aktivno odgovorna za nadoa|aweto na pivoto vo prvata sekvencija, taa stanuva pasivno odgovorna za postoeweto na ribite (so toa {to tajnata za nivnoto proizvodstvo mu ja doveruva na svojot soprug, koj }e go napravi drugoto). Ribite na po~etokot duri i ne pretstavuvaat hrana, zatoa {to prvo treba da se pojavat, a potoa nekoj da se osmeli da gi izede. Imeno, pettata epizoda po~nuva po sozdavaweto na ribite. Ve}e nema potreba od nivno sozdavawe, tuku od lovewe ‡ uloga vo koja `enata-trup e posposobna od ma`ite, no vrz osnova na toa {to samata se ponuduva kako mamka, t.e. kako prv stepen na hrana: toa e uslov za lovewe na ribi, na ist na~in kako {to pivoto pred malku igra{e uloga na posledica na zemjodelstvoto. @enatatrup, aktivno odgovorna za zgolemuvaweto na lovot vo prvata sekvencija, vo vtorata stanuva pasivno odgovorna za prodol`uvaweto na loveweto na ribi (so pomo{ na hrana na koja se zadr`uvaat ribite), koga }e se soglasi da go oslobodi ma`ot za da mo`e, kako {to tvrdi, da go napravi drugoto, bez nejzina pomo{. Napu{tenata `ena potoa se pretvora vo zborlest papagal {to izgovara zborovi bez zna~ewe; dvojno pogrda replika vo odnos na prethodnata sopruga. Bidej}i ova se vra}a na svojata priroda, kako arata so pesna so zborovi upateni na svekrvata, polni so namera, a pokraj toa na nejziniot ma` mu otkrivaat efikasen obrazec (za sozdavawe na ribi). Sega da se spu{time na posledniot stepen. Pametime deka prvata i tretata sopruga jadele, vtorata i ~etvrtata proizveduvale, a deka pettata na po~etokot samo proizveduvala, a potoa samo jadela. Do {to doveduva ovaa niza operacii?
SOBIRAWE: tvrdokrilci sok od palma ZEMJODELSTVO: plevel pivo od p~enka RIBOLOV: delanka ribi
Ne se jade: Se jade:
24
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Lovot e zanimawe na junakot. Eden taulipang-mit (M356: K.-G. 1, str. 8191) potvrduva deka papagalite ara se majstori za pivo od p~enka. Ako imame predvid deka junakot pri zaminuvaweto na lov sobira crni tvrdokrilci, hrana za `abi, deka plevelot raste vo gradinite {to se obrabotuvaat i deka delankite nastanuvaat pri izrabotka na pirogi {to se sredstvo za ribolov, rasporedot na terminite stanuva pojasen u{te pove}e {to prviot naveden ‡ crnite tvrdokrilci, |ubre spored vkusot na lu|eto, no {to `abata go pretvora vo hrana ‡ ima svoja replika vo terminot {to ja zaklu~uva nizata, a toa e |ubreto {to go valka grbot na junakot, a nastanuva taka {to `enata-trup go pravi od prehranbeni produkti {to treba da bidat hrana za nejziniot ma`. Nizata na „prehranbenite“ proizvodi kone~no izgleda vaka:
LOV: dive~ SOBIRAWE: ZEMJODELSTVO: RIBOLOV: sok pivo ribi tvrdokrilci piperka plevel delanki REKAPITULACIJA: HRANA IZMET
Polo`bata na plevelot, me|u zemjodelstvoto i ribolovot, izgleda neobi~no. No òe zabele`ime deka ma`ite, {to kaj Tukuna se edinstvenite koi mo`at da ja seat p~enkata, prvo go potopuvaat semeto vo voda, a potoa im e strogo zabraneto da zemaat nekoi vidovi ribi, osobeno onie {to se hranat so trevki. Sekoj kontakt so rastenija {to slu`at kako otrov za ribite, isto taka, im e zabranet (Nim. 13, str. 21-22).
Od ovaa analiza se gleda deka navidum pravoliniskata prikazna se odviva istovremeno vo pove}e ramnini pome|u koi otkrivame dovolen broj slo`eni vrski za da napravime eden zatvoren sistem od taa celost. Koga na mitot }e mu se prijde odnadvor, najlesno se ~ita ramninata {to ima sociolo{ki karakter. Imeno, toa se bra~nite iskustva na junakot. No koga se obidovme da dolovime s# podlaboki i podlaboki ramnini, otkrivme analiti~ki opis na razli~ni na~ini na `iveewe koi me|usebno se vo recipro~ni odnosi. Me|u tie na~ini na `iveewe, izgleda deka dva se posilno izrazeni: toa se lovot i ribolovot. Na po~etokot na mitot, junakot e obi~en lovec, zatoa {to ribite, a ipso facto i ribolovot, ve}e ne postojat. Tekstot go podvlekuva toa u{te vo prvata re~enica, smestuvaj}i ja prikaznata vo vremeto koga prvite ribi, {to mo`ele da se fatat vo rekite, vedna{ se pretvorale vo kopneni `ivotni i lu|e (Nim. 13, str. 128-129). Dvajca protagonisti, majkata i sinot, spa|aat vo tie prvi lu|e. [to se odnesuva do ribolovot, jasno e deka zazema bitno mesto ‡ toa e zaedni~kata tema na dvete najrazvieni epizodi, a prvpat se spomnuva vo ~etvrtata, koja, kako {to vidovme, go formira sto`erot na prikaznata. Mitot spomenuva tri vida ribi ‡ matrin{an, pirani i pirasemi. Prvite dve $ pripa|aat na ista zoolo{ka familija, karasinidi. Mitot gi opi{uva dvete kako mesojadi: matrin{anot (Characinus amazonicus, Brycon sp.)
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
25
dozvoluva da go privle~e mirizbata na mesoto na `enata-trupec (sp. Ihering, st. „piracanjuba“, {to tvrdi deka ju`nite rodnini na amazonskiot Brajkon povremeno jadat ovo{je, zrna i drugi bilni supstancii); piranite (Serrasalmus sp., Pygocentrus sp.) go napa|aat ~ovekot. Sepak se razlikuvaat po toa {to samo tie se ~ovekojadci. Ottamu, promenata vo odnesuvaweto na `enata-trupec {to se nudi kako mamka za ednite, a odbegnuva sekakov kontakt so drugite. Staveni vo korelacija spored nivnata zoolo{ka bliskost, ovie dva vida ribi se razlikuvaat po re`imot na ishranata. No ribite pirasemi ne se kvalifikuvaat preku ovie dva odnosa, tuku isklu~ivo preku eden tret. Imeno, terminot „pirasema“ nema klasifikaciska vrednost. Se primenuva bez razlika na site vidovi {to plivaat sprotivodno za da se mrestat (Rodrigues, Vocabulaire, str. 30; Stradelli 1, str. 602); a tuka toj termin verojatno se odnesuva na „jatata ribi koi vo neverojatni koli~estva ja pokrivaat rekata Solimois i vo maj i juni se mrestat vo nejzinite pritoki“ (Nim. 13, str. 25). Mala sprotivnost me|u karasinidite ~ovekojadci i onie {to ne se takvi se javuva vo ramkite na edna pozna~ajna sprotivnost pome|u periodi~nite i neperiodi~nite ribi. Zna~eweto na ovaa zabele{ka }e se poka`e tokmu sega. Iako so pomo{ na strukturnata analiza ja otkrivme prikrienata organizacija na prikaznata za Monmaneki, taa za nas s# u{te postoi samo na formalen plan. Sodr`inata na prikaznata pred na{ite o~i i natamu e proizvolna. Na primer, od kade poteknuva bizarniot poim za `ena {to mo`e, koga }e posaka, da se razdeli na dva dela? Eden gvajanski mit (M 130), komentiran nakratko vo Ôivoto i pe~enoto (str. 245-246), ja rasvetluva ovaa paradigma, bidej}i se odnesuva isto taka na ribolovot, i deka M 354 gi vadi na scenata ma`ot, `enata i majkata na eden od sopru`nicite. M130 soop{tuva deka majkata ukrala ribi od ko{ot na svojot zet. Za da ja kazni, toj gi viknal ribite /pataka/ da ja izedat. No tie ne mo`ele da izlezat na kraj so gorniot del na trupot, racete i glavata. Koga od nea ostanal samo gorniot del od teloto, starata se pretvorila vo Kosata na Berenis, {to na jazikot kalina se vika /ombatapo/, {to zna~i „lice“. Ova soyvezdie se javuva vo oktomvri, na krajot na golemiot su{en period, nautro, i gi zastra{uva ribite (Ahlbrinck, st. „ombatapo“ i „sirito“ paragraf 5, b). Spomnatiot vid riba, mesojadec (Hoplias malabaricus), nare~ena /huri/, se lovi na rekata Pomerun vo angliska Gvajana, vo su{niot period ‡ se ubiva so no` dodeka za{emetena le`i na dnoto na koritoto vo koe ve}e nema voda (Roth 2, str. 192-195). Indijancite Kalina veruvaat deka du{ata na umreniot pominuva niz tesen premin i deka, ako padne vo voda, dve mesojadi ribi }e ja prese~at na polovina. Potoa dvete polovini povtorno }e se spojat (Goeje 1, str. 102). Za razlika od M354, M130 go motivira raskazot za `enata prese~ena na polovina. Znaeme kako do{lo do toa i zo{to. Ovoj prototip na poslednata sopruga na Monmaneki sodr`i vnatre{na logika. Dali ima i nadvore{na logika, so drugi zborovi, dali se gleda pri~inata poradi koja Kosata na Berenis bi se pretstavila kako `ena-trup?
26
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
M130 ima isti elementi kako M28, odnosno, varau-mit {to se obiduva da go objasni potekloto na Plejadite, Hijadite i Orionoviot Pojas, {to se prika`ani simboli~no kako soprugata na junakot, nogata, odnosno potse~enata raka (Roth 1, str. 263-265; ÔP, str. 118-120 i passim). Znaói, ovie mitovi se del od obemniot paradigmatski zbir od koj }e go oddelime u{te M136, vo koj teñtata go hrani zetot so ribi, a ne mu gi krade; no taa ribite gi vadi od svojata matka, so {to gi izedna~uva so |ubre; sli~no na krvta od menstruacijata. Toj ~ovek go nara~uva ubistvoto na svojata teñta; pre`ivuva samo utrobata vo oblik na vodni rastenija. Vo eden drug gvajanski mit, utrobata na nekoj ~ovek so otse~ena noga se kreva na neboto, kade {to se pretvora vo Plejadi, soyvezdie {to go najavuva doa|aweto na ribite (M134-M135; ÔP, str. 257-258). Pokraj toa {to od tukuna-mitovite preminavme na gvajanskite mitovi, sociolo{kata armatura ostanuva identi~na, iako polot na junakot permutira me|u dva termina: (majka-sin, sopruga) ⇒ (majka-}erka, soprug). Me|utoa, delovite na teloto, i soyvezdijata {to nastanuvaat od niv, ne se isti vo site slu~ai: nogata, so but ili bez but, stanuva Orion; utrobata se pretvora vo Plejadi; trupot, glavata i racete ja oblikuvaat Kosata na Berenis. Nieden mit ne ja doveduva dokraj ovaa tri~lena podelba. Dovolno im e od teloto da ja izdvojat utrobata, ednata noga ili trupot so glavata i racete. No ako i ponatamu se dr`ime do tukuna i kalina-mitovite, vo koi `enskiot junak e `enata-trup (za drugite raspravavme na drugo mesto (sp. ÔP, l.c.,; MP, str. 219222, 228-229, 264-265), jasno }e vidime za {to stanuva zbor; `enata-trup dobrovolno (M354) ili ne (M130) se oddeluva od ostanatiot del od teloto; zna~i, se otka`uva od eden del od teloto vo koj spa|aat abdomenot (so utrobata) i nozete, a tie se anatomskite simboli na Plejadi i Orion, koi ne se ni{to pomalku slo`eni ni kako soyvezdija, zañto na neboto se gledaat zaedno. Gorniot del od teloto, na ovoj na~in stanuva anatomski simbol na Kosata na Berenis, koja e vo podem, vo isto vreme so Golemata Me~ka i Gavranot, grupa soyvezdija koi, zemeni kako celost, se nao|aat vo sprotivnata faza. Soyvezdieto Plejadi, {to se kreva malku pred Orion, vetuva bogat lov na ribi; izleguvaweto na Kosata na Berenis go negira toa vetuvawe, zatoa {to pa|a vo vreme koga ribite, vo nedostig na voda, is~eznuvaat od privremenite ezera i reki~kite. Zna~i, `enata-trup, sopruga na tukuna-lovecot, ima ista uloga koga se li{uva definitivno od svojata dolna polovina i se pretvora vo papagal namesto vo yvezda. Od toj moment, veòe ne lovi ribi, iako samo malku pred toa, nejzinata zada~a bila da gi snabduva Indijancite so ribi:
SLAB LOV NA RIBI (oktomvri: Kosata na Berenis):
[ [
noga...
glava i trup...
...od `eni
] ]
DOBAR LOV NA RIBI (juni: Orion i Plejadi):
utroba...
...od ma`i
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
27
Ist vid sprotivnost ima i poju`no. Indijancite Kaduveo, na primer, nastanuvaweto na {umite i savanite go povrzuvaat so dve deca, od koi ednoto nastanalo od gornata, a drugoto od dolnata polovina na edno bebe koe majkata, za da go ubie, go raspolovila nadve. Bliznacite go kradat semeto i go rasfrluvaat. Toa ’rti i od nego se ra|aat drvja {to lesno mo`e da se otkornat ili {to voop{to ne mo`e da se otkornat, vo zavisnost od toa koj brat gi poseal. So toa onoj „odozdola“ stanuva tvorec na {umata, a onoj „odozgora“ tvorec na savanata. Malku podocna, dvajcata go kradat gravot {to go podgotvila edna starica na koja potta $ kapela vo tenxereto. Bratot „odozgora“ se pla{i da ne se otrue, onoj „odozdola“ ne se dvoumi i }e go proba jadeweto za koe misli deka e izvonredno (M357: Baldus 2, str. 37-39). Taka, na dvapati, bratot „odozgora“ se poka`uva srame`liv i neefikasen, a onoj „odozdola“ smel i efikasen, so {to edniot gi potkrepuva negativnite, a drugiot pozitivnite vrednosti na polovinata na teloto, {to vo mitologijata na gvajanskite Indijanci ja simbolizira Kosata na Berenis, i drugata polovina, {to gi simbolizira soyvezdijata Plejadi i Orion. ]e imame na um deka vo samata Gvajana i vo amazonskiot bazen, edna druga sprotivnost ja presekuva sprotivnosta koja tuku{to ja skiciravme. Orion i Kosata na Berenis se nao|aat zaedno na son~evata strana, kako son~eva „desna raka“ (M130) ili „poddr{ka“ (M279). Nasproti toa, soyvezdieto Plejadi e na mese~inskata strana, kako kombinatorna varijanta na mese~inskiot oreol (M 82), na koj mu se sprotivstavuva Orion koga, vo oblik na jaguar, ja jade Mese~inata i taka doa|a do zatemnuvawe (Nim. 13, str. 142):
Kosata na Berenis (aktiven odnos: „raka“)
Orion (pasiven odnos: „poddr{ka“)
Plejadi
SONCE
MESE^INA
28
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Vidovme deka mitovite za potekloto na Kosata na Berenis i sezonata {to ne e za lov na ribi, na sever od Amazon, pretstavuvaat inverzija na mitovite od Gvajana, {to se odnesuvaat na potekloto na Orion (ili na Plejadi) i sezonata koga se lovat ribi. No to~no e isto taka deka ~etvrtata epizoda na tukuna-mitot, koga `enata-trup se vpu{ta vo natprirodnoto ili, podobro reóeno, kobno lovewe na ribi, bidej}i so svoeto osakateno telo slu`i kako mamka za ribite i gi nabavuva vo ogromni koli~estva, pretstavuva inverzija na ovaa vtora grupa. Takva golema sre}a se ostvaruva samo vo maj i juni (Plejadite toga{ se pojavuvaat nautro), koga jatata ribi preselnici plivaat po rekata i gi osvojuvaat nejzinite pritoki. Mitot ja opi{uva ovaa pojava, no mu ja pripi{uva na junakot ~ija piroga se isprava vertikalno vo vodata (transformacija na otse~enata noga srede neboto) i se preobrazuva vo drugo nebesno su{testvo: ne vo soyvezdie kako noga, tuku vo vino`ito, na istok; zatoa {to toa e vistinskiot identitet na vodnoto ~udovi{te nastanato od pirogata, {to, kako {to precizira mitot, osven toa, e gospodar na ribite (Nim. 13, str. 120 i br. 16). Pokraj sezonskiot kod {to e jasno izrazen, M354 se potpira na latentniot astronomski kod. Po ova tvrdewe, posebno vnimanie }e ni privle~e eden detaq od ~etvrtata epizoda za koj u{te ne sme raspravale. Koga gonitelite od pirogata ja vtasale `enata, taa se skrila zad tolpata narod {to istr~ala na bregot, taka {to ma`ot i {urata {to odi so nego, uspevaat da $ prijdat samo kako ptici koi se spuñtaat sekoja na po edno ramo na `enata. Izgleda deka ovaa sekvencija nikako ne mo`e da se tolkuva samo vo funkcija na sintagmatskiot sinxir. Dali }e uspeeme da ja rasvetlime so pomo{ na astronomskite paradigmi, kako {to napravivme za `enata prepolovena nadve, so koja imavme te{kotii od ist tip? Staricata, `enskiot junak na M130, dvojnikot na `enata-trup od M354, ja do`ivuva svojata prokleta sudbina, i pokraj predupreduvaweto na dobronamernata ptica /petoko/ (Pitangus sulphuratus), {to spa|a vo tiranidite (muvolovci), óii krikovi, Indijancite denes gi tolkuvaat kako povik da se nurnat (Ahlbrinck, st. „ombatapo“, „petoko“). Na brazilskite selani ovaa ptica im pora~uva: „bem-te-vi“, „dobro te gledam!“. Toa e ptica {to se hrani so meso, ribi i insekti i {to so zadovolstvo se spuñta na grbot na dobitokot za da gi izede krle`ite polni so krv (Ihering, st. „bem-te-vi“, Brehm, Vögel, I, str. 549). Eden gvajanski mit za potekloto na Orion, za koj raspravavme vo prethodniot tom, a znaeme pove}e negovi verzii (M278-M279a-g; MP, str. 232-234), pra}a dvajca bra}a vo potraga po ~ovekot {to ja ubil nivnata sestra, a toj e nejziniot ma`. Ubiecot ima tri ptici {to go predupreduvaat za opasnosta. Vo ednata verzija, {to ja zapi{al Penar (Penard), a ja reproduciral Koh-Grinberg (Koch-Grünberg 1, str. 269) toa se „caracara preto“ (Ibycter americanus), koja e grablivka, i dve ptici zrnojadci, od vidot Cassidix oryzivora. Pokraj nau~noto ime, pticite od rodot Cassidix imaat, izgleda, raznoviden re`im na ishrana {to ne gi isklu~uva ni insektite, parazitite na jadrite cica~i {to gi baraat, i drugi ptici od istata familija ikteridi (amerikanskata polska óuóuliga). Bi
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
29
se reklo deka amerikanskata mitologija, od sever do jugot na kontinentot, nastojuva metodi~no da gi ozna~i rodovite i vidovite na ovaa familija, na nivnite najrazli~ni pretstavnici kako kombinatorni varijanti na istiot mit, za da im ja doveri funkcijata na ~uvar, za{titnik ili sovetnik. Polskite óuóuligi od severot na Ju`na Amerika odgovaraat na polskite óuóuligi (Sturnella magna), bobolinks (Dolichonyx oryzivorus) i „blackbirds“, kos, (Agelaius sp.). Na niv }e se navratime podocna. Verziite {to gi objavi Albrink (st. „peti“, paragraf 9) naveduvaat dve ptici: Ibycter sp. i Crotophaga ani, {to jadat paraziti od tapirot (Goeje 1, str. 56-57), taka {to vo pogled na ishranata se isti kako pticite bem-te-vi, od M130. Sl. 2 ‡ Pticata Pitangus sulphuratus. Koga pticata vo koja se pretvora (Spored Brehm, Vögel, tom 1, str. 548) tukuna-junakot ili negoviot {ura, bi bila isto taka Crotophaga, za {to, za `al, nemame podatoci, bi ja fatile ni{kata vodilka {to mo`e da n# navede na tragata na nekoja astronomska paradigma, zañto Indijancite Tukuna (M358) smetaat deka ovaa ptica, sina, mrka ili crna, se ra|a od lisjata so koi rodoskverniot brat si go izbri{al liceto otkako sestra mu go nama~kala so sok od genipa (Nim. 13, str. 143). Kako vo pove}eto verzii na ovoj mit, poznat od edniot do drugiot kraj na amerikanskiot kontinent i nadvor od nego, (sp. ÔP, str. 310-311), obele`aniot brat stanuva meseóina. Znaói, tukuna-verzijata gi povrzuva rodot Crotophaga so petnata na Mese~inata, so drugi zborovi, so nejzinoto relativno zatemnuvawe; a se se}avame deka `enata-ara od M 354 se „zatemnila“ koga $ se pridru`ile dve ptici. Indijancite Bakairi ì go pripi{uvaat zatemnuvaweto na Sonceto na edna Crotophaga {to go prekriva so svoite krilja (Steinen 2, str. 459). Vo prethodno navedeniot tekst, Nimuendaôu ja opi{uva pticata od M358 na dosta neodreden na~in: „A forest turkey, an anum [Crotophaga minor, Gm.], or some other black-colored bird“. No Crotophaga minor e istata ptica kako C. ani (Brehm, Vögel, II, str. 125), a nazivot „turkey“ voop{to ne $ odgovara, zatoa {to site crotophagae $ pripa|aat na familijata kukavici. Me|utoa, golemata Crotophaga anú-guassú, C. major, {to e dolga 45 sm, po goleminata pove}e li~i na div misir, a i navikite podobro $ se vklopuvaat vo ~etvrtata epizoda od M354, {to zavr{uva so pojavata na ribite preselnici: „Koga ribite }e trgnat sprotivodno, nave~er pirasemite, anu-peixe, kako {to ponekoga{ gi vikaat, go sledat preseluvaweto i se hranat lovej}i ribi“ (Ihering, st. „anú-guassú“).
30
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Sl. 3 ‡ Pticata Crotophaga minor. (Spored Brehm, Vögel, tom 2, str. 126)
Geografskata razdale~enost e tolkava {to se dvoumime da gi povrzeme ovie zabele{ki so podatocite {to gi nudi eden puelóe-mit (M359) {to }e go raska`eme nakratko. Dve crni ptici ja predizvikale temninata so toa {to go izele sinot na Sonceto. Mese~inata, a potoa i Sonceto, za da gi fatat pticite, dobile oblik na mr{i. Mese~inata ne uspeal, no na Sonceto mu poñlo od raka da dojde do edna od pticite, no ne i do drugata, koja goltnala dve kov~iwa od deteto, so {to go onevozmo`ila negovoto vra}awe vo `ivotot. Toga{ Sonceto gi povikalo site `ivotni za da reñat za dol`inata na denot i na no}ta i za vremetraeweto na godi{nite vremiwa. Koga se soglasile, Meseóinata i Sonceto (koi se bra}a) se ka~ile na neboto, no Mese~inata tolku vikal {to nalutenite tatua izlegle od svoite dupki i mu go izgrebale liceto: taka nastanale petnata na Mese~inata (Lehmann-Nitsche 9, str. 183-184). Zasega e dovolno samo da go najavime ovoj mit. Podocna }e utvrdime deka problemite razgledani vo ovoj tom upatuvaat na mitovite od ju`nite i andskite oblasti na Ju`na Amerika. Od druga strana, treba da n# v~udovidi faktot deka vo M 359 se prisutni istovremeno pove}e temi za koi bi bilo polesno da se pobara ilustracija vo mitovite {to poteknuvaat od oblasti vo Severna Amerika: na primer, razmisluvaweto na `ivotnite za dol`inata na denot, no}ta i godi{nite vremiwa; onevozmo`enoto vra}awe vo `ivotot, zatoa {to edno `ivotno ja izelo mr{ata i odbiva da vrati nekoe kov~e (kaj primorskite Sali{i do Oxibva); kone~no, dvojnata tema za potekloto na smrtta i periodi~nosta na godi{nite vremiwa, povrzana so takov raspored na
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
31
neboto {to od dvete strani na Sonceto ili Mese~inata se nao|aat dve yvezdi, dve planeti ili dve meteorolo{ki pojavi (parhelii). Ovoj kratok pregled, {to go potvrduva prisustvoto na isti mitski motivi vo mnogu oddale~eni oblasti, izgleda pomalku smel ako sogledame deka tukuna-mitot, {to sega }e prodol`ime da go komentirame, i samiot poka`uva iznenaduva~ka srodnost so temite {to se sreòavaat vo severnite oblasti na Severna Amerika, s# do Sibir (sp. Bogoras 1). Indijancite Korjak, Eskimite, Cim{ijan i Katlamet znaat razni verzii na prikaznata za ~ovekot {to zema kako `ena, edno po drugo, nekolku `ivotni grdosii, i potoa, edna po edna, gi gubi, ~esto poradi nedorazbirawe predizvikano od nivniot na~in na ishrana {to e poinakov od onoj na lu|eto. Taka, soprugata-pajka od cim{ijan-mitot (M 354b; Boas 2, str. 184-185) se snabduva so golemo koli~estvo {kolki, a glavatarot na plemeto, navreden koga ja videl taa narodna hrana, naredil da ja frlat vo moreto; potoa `enata is~eznala. Go prepoznavame po~etokot na M354. Toa ne e s#. Kako vo M354, severnoamerikanskite verzii se pogri`ile da ja povrzat prikaznata so vremeto vedna{ po nastanuvaweto na lu|eto: „Vo stari vremiwa, pred mnogu godini, `itelite na ovie bregovi se `enele za `ivotni `enki, ptici, `abi, pol`avi, gluvci, pa i drugi `ivotni. Toa mu se slu~ilo edna{ i na golemiot glavatar ...“ (ibid., str. 179). Edna verzija, {to poteknuva od isto~nite plemiwa Krii, po~nuva vaka: „Vo damne{ni vremiwa, si be{e edna{ eden ~ovek koj gi isproba site `ivotni `enki za da utvrdi koja e najve{tata, koja da ja zeme za sopatni~ka. Taka isproba irvas, volk, los, kuna, ris, vidra, buv, sojka, dabar...“ (M354v; Skinner 1, str. 104-107). Junakot od M354 `ivee sam so majkata, junakot na menomini-verzijata `ivee sam so postarata sestra, a koga }e ja zagubi `enata-dabar, poluduva od o~aj i se odnesuva na na~in {to neobi~no potsetuva na naóinot na koj tukuna-mitot go opi{uva odnesuvaweto na lovecot Monmaneki po is~eznuvaweto na `enata-ara: „Be{e tolku skr{en od bolka {to reñi da umre od glad (M354g; Skinner-Satterlee, str. 377). Vo sledniot tom detalno }e se navratime na problemite {to gi postavuvaat astronomskite kodovi vo mitovite od dvete hemisferi. Ovde treba samo da sogledame deka zelenikaviot oreol okolu Sonceto za Indijancite Tukuna e znak za epidemija (Nim. 13, str. 105), mo`e da bide parhelija, meteorolo{ka pojava; deka ridot Vaipi, na koj se slu~uva krajot na ~etvrtata epizoda od M354, mo`e da bide `iveali{te na besmrtnite (ibid., str. 141); najposle, tri~leniot raspored na dvete ptici, na ramewata na natprirodnoto su{testvo {to se obiduva da se zasolni, isklu~itelno potsetuva na rasporedite so koi sistematski se slu`at severnoamerikanskite mitovi. Me|utoa, Amazonija i Gvajana go privlekuvaat na{eto vnimanie, i astronomskite trijadi. M360. Taulipang: Dvete }erki na Meseóinata Nekoga{ odamna, na zemjata `iveel Meseóinata (ovde vo mañki rod), koj bil ~ovek, so svoite dve vozrasni }erki. Edna{, Meseóinata ja ukral du{ata na edno prekrasno dete, vo koe u`ival, i ja zarobil pod eden dlabok
32
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
prevrten sad. Vo potraga po nego go pratile vra~ot-iscelitel. Meseóinata smetal deka e mudro i samiot da se skrie pod drug dlabok sad, no ne propu{til da gi zamoli }erkite da ne go otkrivaat negovoto skrivali{te. Vra~ot gi skr{il site sadovi i gi nañol du{ata i kradecot. Mese~inata reñil da se povle~e na neboto so svoite }erki koi gi zadol`il da im go osvetluvaat patot na du{ite, t.e. Mle~niot Pat (K.-G. I, str. 53 - 54). Raska`uva~ot ni objasnuva deka }erkite se dve planeti, od koi sekoja imala od svojot tatko po eden sin. Povtorno gi sreòavame vo drug mit vo koj se precizira deka se raboti za Venera i Jupiter: M361. Taulipang: Dvete soprugi na Meseóinata Kapei, Meseóinata, imal dve `eni, i dvete se vikale Kaiuanog, ednata na istok, drugata na zapad. @iveel naizmeni~no so dvete. Ednata dobro go hranela, pa se debelel, a drugata lo{o go gledala, pa slabeel. Kaj prvata }e se zdebelel, a potoa }e se vratel kaj drugata, i taka po red. @enite bile qubomorni edna na druga i se mrazele; zatoa `iveele daleku edna od druga. „I sekoga{ }e bide taka!“ izjavuvala dobrata gotva~ka. Poradi toa Indijancite denes imaat pove}e `eni (K.-G. I, str. 55). Trijadata {to ja sozdavaat dvete mali yvezdi, levo i desno od golemata yvezda, izgleda homologna na trijadata {to vo M354 ja formiraat dvete ptici na ramenata na `enskiot junak. Sli~nosta }e se poka`e u{te pogolema koga }e sogledame deka, kako {to ednata od nebesnite soprugi e dobra gotva~ka, a drugata ne, dvete ptici od tukuna-mitot nastanuvaat ednata so transformacijata na ma`ot, koj e dobar lovec i ~udotvoren ribar, a drugata so transformacijata na nesposobniot {ura. Rasporedot {to go opi{uvaat gvajanskite i amazonskite mitovi go sreòavame i na krajniot jug na kontinentot, kaj Indijancite Ona od Ognena Zemja; nivniot demiurg Kvonipe se pretvora vo yvezdata Antares, od soyvezdieto Skorpija, koja od desnata i od levata strana e opkru`ena so dve yvezdi, soprugite, dodeka negoviot sopernik, ^a{-Kil~e{, sjae osamen daleku na jugot, vo oblik na yvezdata Kanopus (Bridges, str. 434). Eve sega drugi trijadi od mitovite so poraka {to spa|a vo istata grupa kako porakata {to ja prenesuva M354. M362. Maku{i: Potekloto na Orionoviot Pojas, Venera i Sirius Si bile trojca bra}a, od koi samo eden bil `enet. Edniot od ne`enetite bil ubav, a drugiot tolku grd {to prviot re{il da go ubie. Go nagovoril da se ka~i na drvoto uruku (Bixa orellana), da bere plodovi, i go iskoristil momentot koga ovoj javnal edna granka, za da go probode so kopje. Ranet, bratot padnal i umrel. Ubiecot mu gi presekol nozete na trupot i zaminal. Malku podocna se vratil na mestoto na zlostor-
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
33
stvoto i tamu ja sretnal snaata. „Za {to, voop{to, mo`at da slu`at ovie noze“, rekol toj, „so niv samo ribite mo`at da se nahranat“. Gi frlil vo voda, a tie se pretvorile vo ribite surubimi [golemi siluridi]. Ostatokot od trupot go ostavile, no du{ata se ka~ila na neboto i se pretvorila vo yvezdata Orion: teloto na sredina, po edna noga na sekoja strana. Ubiecot se pretvoril vo Kaiuanon, planetata Venera [sporedi so M361: Kaiuanog, imeto na dvete soprugi na Meseóinata], a o`enetiot brat vo Itewa, Sirius; tie se planetite vo blizina na mestoto {to go zazel bratot kogo, za kazna, tie zasekoga{ }e go gledaat (Rodrigues I, str. 227230). Na ovoj mit se nadovrzuva sledniot: M363. Maku{i: Potekloto na nekoi yvezdi Eden Indijanec ñto se vikal Pe~ioso, se o`enil za `ena-krastava `aba, koja se vikala Uere. Bidej}i taa ne prestanuvala da vika: Kva! Kva! Kva!..., toj se nalutil i $ go presekol kopanot nad kolkot. Frlen vo voda, ovoj ekstremitet se pretvoril vo ribata surubim, a ostatokot od teloto se ka~il na neboto i za tamu mu se pridru`il na Epepim, bratot na `rtvata (Rodrigues I, str. 231). Toj Epepim, velat, ne e nikoj drug tuku nesre}niot brat od M362 koj stanal Orion. Barbosa Rodriges, izgleda, go identifikuva ma`ot-ubiec so yvezdata Kanopus. Koh-Grinberg misli deka e Sirius koj, spored negovoto mislewe, Indijancite Taulipang i Maku{i go narekuvaat /pijoso/. Od ova proizleguva deka yvezdata /itenha/, za koja stanuva zbor vo M362, ne mo`e da bide Sirius (K.G. 1, str. 273). Za da se re{i ovaa te{kotija, treba da se znae koja yvezda se krie zad imeto na `enata-`aba, vo soglasnost so zabele{kata na Barbosa Rodriges (M131b; str. 224, br. 2) po povod na eden drug mit: „Uere ozna~uva nekoja yvezda“. Pokraj toa {to ova e neizvesno, M363 upatuva na tukuna-mitot {to ni poslu`i kako pojdovna to~ka: `enata-`aba e prepolovena nadve i nejzinata dolna polovina se pretvora vo nekoj vid riba (bilo so metamorfoza bilo so apsporpcija), kako {to se slu~uva vo M130, varijanta na M354. Od druga strana, `enatatrup od M354 e kombinatorna varijanta na `enata-`aba {to go krade deteto (svoeto, navistina; }e se vratime pak na toa); no vo grupata za koja raspravame sega, Mese~inata se javuva vo svojstvo na kradec na deca (M360). Koh-Grinberg (l.c.) nesomnemo ima pravo koga gi sporeduva ovie mitovi so mitovite {to raskaôuvaat za potekloto na Orion, Hijadi i Plejadi. Me|utoa, ne mo`e da se zapostavat ni razlikite {to izgledaat zna~ajni. So ogled na toa deka za gvajanskite mitovi za potekloto na ovie tri soyvezdija (M28; M134-136; M279a,b,v; M264; M285) op{irno se rasprava{e vo prethodnite tomovi na Mitologiki, dovolno e da gi ilustrirame nivnite modaliteti so eden dijagram:
34 ORION M28: M285: M264: noga / / ma` noga
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
HIJADI telo / / tapir ma`jak / / tapir `enka // //
PLEJADI sopruga sopruga telo (Varau) (Karib?) (Karib)
Ili, odozgora nadolu: nogata i teloto na osakateniot ma` i negovata sopruga (snaata-sou~esnik vo zlostorstvoto ostanuva na zemjata); osakateniot ma`, zavodnik so zavedenata `ena (ovoj pat otse~enata noga e nadvor od sistemot); i kone~no, nogata i teloto na istiot junak {to gi deli samo`ivata `enka na tapirot (koja, spored toa, e nesopruga). Ovaa komunikacija podobro }e ja poka`eme na sledniot na~in:
M28: M285: M264: noga (Orion) `enka tapir (Hijadi) noga (Orion) telo (Hijadi) telo (Orion) ma`jak tapir (Hijadi) telo (Plejadi) sopruga (Plejadi) sopruga (Plejadi)
Sekoga{ nogata stanuva Orion, soprugata Plejadi, a tapirot Hijadi. Samo osakatenoto telo, izgleda, mo`e da komutira so koe bilo od trite soyvezdija. Orion = nogata e vinovnikot, koj sekoga{ se odnesuva obratno od soprugata, ili e nadvor od sistemot ili e vo sistemot. Hijadi = tapirot (`ivotnoto e ili ma`jak ili `enka), e zavodnik (seksualen) ili antizavodni~ka (prehranbeno). Plejadi = soprugata, e ili nakloneta kon ma`ot ili neprijatelski raspolo`ena sprema nego. Znaói, imame barem skica na sistemot. Da razgledame sega edna druga grupa mitovi od istata familija, no vo koja soprugata se preprava vo kopneno `ivotno: aguti, zmija ili tatu, a ne vo soyvezdie. ]e ja ostavime nadvor od dijagramot:
ORION M134: M135-136: M265: Noga Telo na ma`ot HIJADI PLEJADI utrobata na ma`ot telo na ma`ot brat na ma`ot (Akavai?) (Taulipang-Arekuna) (Vapidijana)
Ovaa grupa, vo koja bratot ja zamenuva soprugata vo ulogata na Plejadi, koga teloto (delot {to ja sodr`i utrobata) ja zamenuva nogata vo ulogata na Orion, pretstavuva premin vo odnos na tretata grupa {to ja karakteriziraat, isto taka: otsustvoto na `enata ili nejzinoto preminuvawe vo ulogata na
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
35
`rtva, vme{uvaweto na eden ili dvajca bra}a i otsustvoto na spomenuvaweto na Hijadite, {to go zacvrstuva otsustvoto na Hijadite vo prethodnata grupa (slika 4).
M362:
yvezdaa (ma`)
M363:
yvezdab (ma`)
}
ORION noga / telo / noga
{
}
{
Venera (brat)
yvezda v (sopruga)
1.
2.
3.
1
2
3
Sl. 4 ‡ Anatomski i astronomski trijadi
Spored toa, kako {to Hijadite, potoa Plejadite, istovremeno is~eznuvaat od sistemot, se zabele`uvaat dve pojavi. Prvo, astronomskata trijada, {to pretstavuva nepromenliv element, se ograni~uva samo na Orion koj go ras~lenuva na tri oddeleni yvezdi. Potoa drugata trijada, nastanata so udvojuvaweto na prvata, se pro{iruva nadvor od sistemot Orion-HijadiPlejadi. Od ovoj sistem e za~uvan samo centralniot del na soyvezdieto Orion, t.e. Orionoviot Pojas, a desno i levo stojat dve dale~ni yvezdi: anonimni vo M363, ednata anonimna, i planetata Venera vo M362. Planetata Venera e istata yvezda {to ja sledi Mese~inata vo M 360-M 361, mitovite {to ja opi{uvaat nadvore{nata trijada, so ista amplituda kako vo M362-M363, no koja od formalno gledi{te e simetri~na so vnatre{nata trijada, blagodarejòi na koja poslednite spomnati mitovi go opi{uvaat Orionoviot Pojas, soyvezdie koe e, da ne zaboravime, na „stranata“ na Sonceto, a so toa sprotivstaveno na Meseóinata (supra, str. 29). Zna~i, {to se slu~uva so Plejadite vo teorijata maku{i? Nivnoto nastanuvawe se spomnuva vo sosema razli~en, no vo Severna Amerika dobro poznat mit, vo koj Hijadite povtorno se pojavuvaat vo oblik na `ivotinska ~elust (M132:: sp. ÔP, str. 256 i fn. 18). Ovoj mit postoi i kaj
36
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Indijancite Kalina, koi go smetaat Orion kako nebesna inkarnacija na ~ovekot so prese~ena noga (M131v; Ahlbrinck, st. „sirito“, „peti“). [to treba da se zaklu~i od ova? Zabele`uvame deka na gvajanskoto kopno istovremeno postojat dve predanija {to se prisutni i vo severnite oblasti na Severna Amerika: od edna strana, predanieto povrzano so astronomskata trijada, formirana od dva mali termina {to simetri~no go stavaat vo ramka golemiot termin; a od druga strana, predanieto {to tvrdi deka soyvezdieto Plejadi nastanalo so iska~uvaweto na sedum li~nosti, naj~esto deca, nenasitni i izgladneti. Na drugo mesto vo Gvajana, ova vtoro predanie ({to go sretnavme i poju`no, sp. ÔP, str. 254-256) is~eznuva vo korist na edno poinakvo, {to go koristi poimot trijada, zajmen od prvoto predanie, za da dade edinstveno tolkuvawe na potekloto na Plejadi, Hijadi i Orion. ]e se vozdr`ime od toa da utvrduvame dali edniot obrazec e postar od drugiot. Kako {to ve}e zabele`avme vo Ôivoto i pe~enoto (str. 239, fn. 14), {emata varaukarib postoi i kaj Eskimite. Verojatno imame rabota so dve nezavisni transformacii, {to se slu~ile ednata na Arktikot, drugata pod Ekvatorot, a trgnale od ist materijal. Vedna{ se gleda kolkavo e zna~eweto za etnolo{kata teorija da ja utvrdi pojavata na takvata rekurentnost. Pod uslov dovolno da ja razvijat strukturnata analiza, op{testvenite nauki mo`at da se nadevaat deka prirodnite nauki }e postignat nivo na koe, vo razli~ni epohi i delovi na svetot, }e bele`at isti nau~ni iskustva. Toga{ }e bideme vo sostojba da gi proverime i potvrdime svoite teoretski hipotezi. U{te ne sme stignati dotamu i zasega }e ni bide dovolno toa {to, po zaobikolen pat, potvrdivme deka tukuna-mitot M 354 i kalina-mitot M 130, razgledani od poseben agol, uporno ja poka`uvaat kako negativna transformacijata na mitovite {to gi povrzuvaat apsolutnoto poteklo ili relativnoto izobilstvo na lovot na ribi so pove}e diferencijalni otstapuvawa, manifestirani istovremeno na sociolo{ki, meteorolo{ki i astronomski plan. Otkako go usvoivme ova, mnogu poednostavno mo`eme da go izrazime odnosot me|u gvajanskite mitovi za potekloto na nekoi soyvezdija i dobriot lov na ribi i ~etvrtata epizoda od M354, posvetena na nastanuvaweto na ribite. Ovie gvajanski mitovi vsuñnost go raska`uvaat raskazot za junakot osakaten od /snaata (M 28), soprugata (M135-156, M265, M 285), bratot (M 134) ili {urata (M279)/ pokraj toa {to se ka~il na drvo, ili pokraj toa {to se obidel da se oddale~i so piroga (M279)/, sakateweto od koe, neposredno ili posredno, proizleguva izobilstvoto na ribi vo vodata /a na no}noto nebo prisustvoto na soyvezdieto Orion/. Druga sekvencija od ~etvrtata epizoda od M354 ima simetri~na konstrukcija, zañto se odnesuva na drvoto, idnata piroga /{to go osakatila (= kutnala i izdlabila) junakot/ nasproti {urata (koj pre~i vo rabotata so toa {to go sledi); od sakateweto proizleguva izobilstvoto na ribi vo vodata /a na dnevnoto nebo, prisustvoto na vino`itoto/. Koga }e se sobere s#, dvojnata transformacija: Orion ⇒ vino`ito, no} ⇒ den, ja odrazuva kru`nata permutacija: junak → drvo, drvo → {ura, {ura → junak. ]e zabele`ite deka, dodeka vo M279, junakot {to go osakatil {urata uspeva da se
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
37
spasi vo pirogata, vo M354 {urata e zaroben pod pirogata ili drvoto {to junakot go isekol. No vo M134, M135 `enata na junakot stanuva zarobenik na izdlabenoto drvo. Ako drvoto „louro chumbo“, od koe se pravat pirogi, navistina $ pripa|a na familijata lavri, kako {to navestuva Lekoant (str. 260), koj, za `al, ne go precizira rodot, isto taka mo`eme da zaklu~ime od koj vid e drvoto na koe junakot go do`ivuva svoeto stradawe: uruku (Bixa orellana) vo M136, M362, avokado (Persea gratissima) vo M135, M285: „Then many ripening fruits they saw Bananas sweet were there; But still the man would climb that tree Where he his fav’rite fruit could see The ’avocado‘ pear“3 (Brett 1, str. 193) Persea mu pripa|aat na rodot na lavri, familija {to opfa}a pove}e vidovi drvja pote{ki od vodata, {to slu`at za pravewe na pirogi (Spruce, tom 1, str. 100, br. 1, 160-161; 413; Silva, str. 184, br. 19; Lowie 10, str. 9; Arnaud, a posebno la`noto avokado: /abacati-rana/ na jazikot tupi (Tastevin 2, str. 689). Pri~inata zo{to avokadoto i urukuto se doveduvaat vo opozicija i korelacija, ne e jasna, osven mo`ebi zatoa {to biksaseite i lavrite spa|aat meðu drvjata {to u{te od najstari vremiwa se odgleduvaat vo tropska Amerika. Duri plemiwata so mnogu rudimentarno zemjodelstvo, na urukuto mu posvetuvaat posebno vnimanie, a izgleda deka lu|eto mnogu rano po~nale da go odgleduvaat avokadoto vo Kolumbija (Reichel-Dolmatoff 3, str. 85) i vo Meksiko, uñte vo vremeto na El Riega (6700-5000 godini pr. n.e.; McNeish, str. 36). Dvete familii drvja davaat gran~iwa koi so triewe ili kru`ni dvi`ewa sozdavaat ogan (Bixacea vo: Barère, str. 178; Lauracea, vo: Petrullo, str. 209 i mn. 13, 1; Cadogan 4, str. 65-67). Mo`ebi treba da se sprotivstavi, isto taka, i semeto na urukuto, {to ima prvoklasna kulturna funkcija, zatoa {to od nego se pravi crvenata boja za koja znaeme kakvo mesto zazema vo domorodeókoto ukrasuvawe, i plodovite avokado (osven semkata {to e golema i ne se jade) vo koi posebno u`ivaat ne samo lu|eto tuku i site `ivotni, duri i golemite mesojadci (Spruce, tom 2, str. 362-363 citiraj}i go Whiffen, str. 126, br. 2; Enders, str. 469): „Dobro e poznat faktot deka site `ivotni jadat avokado, a i ma~kite se ludi po nego... Me uveruvaa deka `ivotnite od site vidovi se sobiraat pod toa drvo, privle~eni od negovite plodovi“ (Spruce, tom 2, str. 376). Dodeka urukuto spa|a vo
3
Toga{ mnogu zrelo ovo{je vidoa tie Bananite slatki tuka bea; No sepak ~ovekot na drvoto se ka~i Kade ñto mo`e{e omilenoto ovo{je da si go vidi: „avokadoto“.
38
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
kultura, „lavrite“ izgleda imaat natprirodna konotacija, barem na jazikot varau, koj imeto za lavrata /hepuru/ go izveduva od imiwata {to gi ozna~uvaat {umskite duhovi /hepu, hebu/. Lavrata taka stanuva „drvo na duhovite“ (Osborn 3, str. 265-257). Na krajot, tukuna-terminot {to go ozna~uva „louro chumbo“ /a:rupana/ e izveden od /a:ru/, ime na edna Thevetia (Nim. 13, str. 56). Thevetia $ pripa|aat na familijata Apocynaceae, no barem edna od niv, taa {to dava plodovi {to mo`e da se jadat, iako sokot od ova drvo e otroven (Spruce, tom 1, str. 343-344), go nosi imeto neriifolia, {to zna~i „so lisja na rozova lavra“, zna~i, isto taka $ pripa|a na familijata Apocynaceae {to i nie ja povrzuvame so lavrata. Pokraj toa {to ne znaeme kakvo mesto zazemaat lavrite vo mitovite, site prethodni razgleduvawa se stremat kon istiot zaklu~ok: za da mo`e da se protolkuva tukuna-mitot za lovecot Monmaneki (M354), mora da se pretpostavi deka ja prenesuva istata poraka kako mitovite za potekloto na Orion i Plejadi, iako pritoa se slu`i so leksika so pomo{ na koja kalina-mitot za potekloto na Kosata na Berenis prenesuva sprotivna poraka. Koga preminuva od edna grupa vo druga, kodot, spored toa, ostanuva identi~en, a se razlikuvaat terminite ili porakata do`ivuva inverzija. No, ovoj obrazec va`i samo za centralniot del na M354, koj, kako {to se se}avate, e posveten na apsolutnoto poteklo na ribite i relativnoto izobilstvo na lovot na ribi. Prodol`enieto krie drugi problemi, na koi }e se zadr`ime sega.
II LEPLIVA POLOVINA
Po~etokot na zagado~nata prikazna za `enata ise~ena na par~iwa mo`evme da go protolkuvame ne napu{taj}i ja gvajanskata mitologija, osven so isklu~ok na M 357 {to poteknuva od tropska Amerika. No koe zna~ewe se povrzuva so prodol`enieto, t.e. so epizodata vo koja gornata polovina na `enata se prilepuva za grbot na ma`ot, go izma~uva so glad, zatoa {to ja jade negovata hrana i go valka so nejziniot izmet? Ju`noamerikanskata mitologija dava malku primeri od ovaa prikazna. Eve najprvin edna amazonska varijanta: M364. Uitoto: Glavata {to se trkala Eden Indijanec sakal da lovi no}e. Toa gi nalutilo {umskite duhovi. Duhovite reñile da gi iskoristat otsustvata na lovecot, pa sekoja ve~er odele vo negovata koliba. Go par~osuvale teloto na negovata `ena i povtorno go sostavuvale koga }e gi slu{nele voobi~aenite {umovi {to go najavuvale vra}aweto na lovecot. Poradi vakvata postapka, zdravjeto na `enata bilo s# polo{o. Lovecot stanal podozriv pa reñil da gi iznenadi duhovite, no duhovite izbegale i ja ostavile svojata `rtva od koja ostanale samo kup krvavi koski; glavata, oddelena od teloto, se trkalala vamu-tamu, a potoa mu skoknala na lovecot na grb i ostanala tamu, za, da go kazni kako {to rekla, poradi toa {to ja prepu{til `enata na lutinata na duhovite. Glavata ne prestanuvala da klopoti so vilicite, kako da saka da grize. Ja jadela celata hrana, taka {to ~ovekot izgladnel; grbot mu go valkala so izmet. Nesre}nikot se obidel da se nurne, no glavata surovo go griznala i mu se zakanila deka }e go izede ako ne ispliva na povr{inata za da mo`e taa da dojde do vozduh. Na krajot ~ovekot se opravdal deka treba da go postavi ko{ot na dnoto na vodata. Pla{ej}i se da ne se udavi, glavata se soglasila da go po~eka na nekoja granka. ^ovekot zaplival i izbegal taka {to pominal niz otvorot na ko{ot, no glavata go zgrap~ila koga se vratil vo svojata koliba. Taa tvrdela deka e `ena-ogan, se
40
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
naselila vo ogni{teto i pobarala lopatka za maniokata. I `enata i lopatkata junakot gi pretvoril vo papagali od onoj vid {to mo`e da se ~ue kako pee na mese~ina (Preuss 1, str. 354-363). Edna kratka epizoda na eden gvajanski mit raskaôuva za edna od avanturite na junakot, {to inaku gi ima cela niza: M317. Varau: Avanturata na Kororomana (sp. MP, str. 324) Zaradi zabava, junakot zabil strela vo o~nata {uplina na eden ~ove~ki ~erep {to mu se nañol na patot. ^erepot, vsuñnost lo{iot duh, viknal: „Me rani, otsega }e me nosi{!“. Od kora na drvo, Kororomana napravil ja`e za nosewe i na nego ja obesil glavata, kako {to `enite gi nosat ko{nicite. Kade i da odel, ja nosel glavata i ja hranel. Bidej}i dobivala del od sekoj dive~ {to go lovel junakot, glavata stanala tolku te{ka {to ja`eto se skinalo. Kororomana go iskoristil toa za da se spasi. Od napu{tenata glava se sozdale mravite (Roth 1, str. 129; poop{irna varijanta vo: Wilbert 9, str. 61-63; sp. isto taka M243, ibid., str. 34 i MP, str. 156). M364b. [ipaja: Glavata {to se trkala Si bila edna{ edna `ena na koja nave~er glavata $ se oddeluvala od teloto. Ma`ot go zabele`al toa i go zakopal teloto otkako prethodno go zavitkal vo mre`a za spiewe. Toga{, ottrgnatata glava se pricvrstila na ramoto na ~ovekot. Ve}e ne mo`el da jade, zañto taa ja jadela celata negova hrana. Na krajot toj se opravdal deka glavata mnogu mu te`i, za da mo`e da se ka~i na drvo i da gi bere plodovite {to taa gi barala. Toga{ glavata vo istiot mig go ostavila, a toj izbegal. Glavata odnovo se obiduvala da javne eden elen {to pcovisuval, potoa mr{ojadec {to letnal, a nea ja frlil na zemja i tamu se iskr{ila na parampar~iwa. Tie par~iwa se pretvorile vo isto tolku prsteni {to gi jadele prstite na tie {to sakale da gi nosat. (Nim. 3, tom 16-17, str. 369-370). Ovaa verzija e interesna, no go pravi problemot poslo`en, namesto da go uprosti. Imeno, tie spa|aat vo grupata mitovi {to gi nao|avme od afrikanskiot krug do Ognena Zemja, a nivnata paradigma, posebno ako go vklu~uva potekloto na grut~estite supstancii ili su{testvata {to polzat ‡ mravite, termitite, komarcite, `abite, p~enkarnata ka{a, penata na povr{inata na vodata, ikrata itn. ‡ obvrzuva na zemawe na primeri ñto poteknuvaat od dvete Ameriki. Podocna }e se vratime na problemot so „glavata {to se trkala“, no }e mu prijdeme od poseben agol {to }e ni ovozmo`i i da go stesnime. Da se povikame na istiot problem, tuka }e ni slu`i dotolku pomalku {to, pod uslov da ja pro{irime paradigmata na Severna Amerika ‡ {to, tuku{to vidovme, bi
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
41
bilo neizbe`no ‡ mo`eme da go postavime problemot so `enata-krle` vo mnogu poednostavni termini i da dademe re{enie za nego, {to mo`e brzo da se proveri, a pritoa da ne se potkrene tolkavo mnoôestvo mitovi, {to nivnata analiza sama za sebe }e bara eden tom. Bidej}i ne mo`eme da gi zaobikolime, toga{ da gi ispitame mitovite na Severna Amerika, vo koi likot na krle`ot e mnogu dobro prika`an, najprvin vo ma{kite inkarnacii: M365. Blekfut: Óovekot-trup Mladiot vojnik se soglasil da go vrati na grb drugarot koj vo borba gi zagubil dvete noze. Sekojpat koga na beznogiot ~ovek }e mu dadele da jade, hranata izleguvala od dolnata strana na negovoto osakateno telo. Trebalo da se prepliva rekata, pa ~ovekot-trup go stavile na splav za da go prefrlat, no vojnicite se izmorile i go ostavile splavot koj se prepu{til na strujata (Wissler-Duvall, str. 154). M366. Irokezi (Seneka): Óovekot-krle` Eden den junakot (od eden mnogu dolg mit) sretnal na patot spru`en sakat ~ovek na koj nozete mu bile vo voda. So`aluvaj}i se na negovite molbi, se soglasil da go prenese na suvo. Sakatiot so maka se ka~il na grbot na svojot spasitel, a potoa odbil da sleze ottamu. Za da se oslobodi, junakot najprvin se obidel da si go trie grbot na drvoto hikori (Hicoria sp.) (amerikanski orev), a potoa da go izlo`i svojot krvnik na ognot od ogni{teto, iako taka mo`el i samiot da se izgori. Se obidel da skokne vo edna bezdna, zaedno so svojot tovar. Gubej}i ja nade`ta deka }e dojde do svojata sloboda, reñil da se obesi, no da go obesi i drugiot. Svojot i negoviot vrat gi provlekol niz istata jamka od ja`e napraveno od kora od drvo, a potoa ja`eto go zaka~il na granka od amerikanska lipa (Tilia americana). No ne uspeal. Na krajot go oslobodilo edno ~udotvorno ku~e. (Curtin-Hewitt, str. 677-679; sp. L.-S. 13). Eve gi sega `enskite likovi: M367. Krii (Svit-Gras): Deteto od par~e zgrut~ena krv Vo vremeto koga lu|eto ne se razlikuvale od `ivotnite, edna krvo`edna me~ka-grizli gi izma~uvala so glad `enkata na jazovecot i jazovecot, nejziniot ma`. Sopru`nicite reñile da izbegaat. Me~kata im ostavila samo malku krv od bizon. @enkata na jazovecot ja stavila vo tenxere i krvta se pretvorila vo vol{ebno dete koe brzo porasnalo i gi ubilo me~kata i nejzinite sinovi. Podocna, ovoj junak, so pomo{ na magijata, pobedil edna druga me~ka {to go izgladnuvala naselenieto na edno selo. Kako nagrada za
42
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
svojata pobeda, ja dobil za `ena }erkata na me~kata. Drugata }erka, od qubomora, nagovorila edna starica da se zaka~i na grbot na junakot koj, za da se oslobodi, nemal drug izbor, osven da se pretvori vo zgrut~ena krv. Staricata vedna{ potoa se pretvorila vo „pig-vermilion“ 4 i vo svetlikavi {ampiwoni. Site drugi `iteli na seloto stanale me~ki, volci, lisici, risovi i kojoti. A koga junakot se vratil kaj svoite, gi nañol pretvoreni vo jazovci, porovi i drugi `ivotni {to se jadat (Bloomfield 1, br. 17, str. 99-120). Vo edna druga verzija (M 368; ibid., br. 22, str. 194-218), problemot na bra~nite vrski preminuva na preden plan. Junakot ne uspeva da se o`eni. Samo nekoja starica go posakuvala. Besna poradi toa {to ja prezira, taa mu se natovaruva na grb, po~nuva da go uni{tuva, da go pritiska i da ne mu dozvoluva da jade. Ve}e bil polumrtov, koga nekoj nepoznat go oslobodil. Iako toj nosel obleka od krzno so vlaknoto svrteno nanadvor, i pokraj toa {to bil te`ok i tromav, junakot go narekol „zet“ i go o`enil za svojata sestra. Podocna celoto semejstvo se pretvorilo vo gluvci. M369. Asiniboin: Ôenata-krle` Si bilo edna{ edno ubavo mom~e koe ne se interesiralo za devojki, iako site bile ludi po nego. Edna od niv, osobeno ubava, `iveela sama so baba si. Ubavicata gi poka`ala svoite simpatii sprema mom~eto, no toa ja odbilo isto kako i drugite. Devojkata $ se po`alila na staricata. Staricata go nabquduvala mom~eto, a edna{, koga pominuvalo pokraj nea, taa se napravila deka ne mo`e da odi. Mom~eto se soglasilo da ja nosi na grb eden kratok del od patot. No koga sakalo da go spu{ti tovarot, ne mo`elo da se oslobodi od nea, duri ni koga poónalo da tr~a i da ja udira od drvjata. Junakot poónal da pla~e, `enite mu pritr~ale na pomo{, no staricata vikala: „Ostavete me na mira! Jas sum negovata `ena!“. Tatkoto na junakot vetil deka negoviot sin }e se o`eni za koja bilo {to }e uspee da go oslobodi. Site se obidele, no bezuspe{no. Dve ubavi devojki, koi dotoga{ stoele nastrana, mu priñle na junakot koj bil tolku iscrpen {to le`el me{e~ki. Po~nale da go vle~at sekoja na svoja strana (sp. M354, 361). Od ~etvrtiot obid ja ottrgnale staricata i ja ubile. Grbot na mom~eto smrdel na mo~. Spasitelkite go izmile i go neguvale svojot {titenik, a toj brgu zakrepnal i se o`enil za niv (Lowie 2, str. 180). Spored misleweto na raska`uva~ite, ovoj raskaz ja opi{uva neostvarenata bra~na sre}a na `abata (ibid., fn. 2). Bez da se zadr`uvame na pomalku
4
Stanuva zbor za domorodna slo`enka za koja, izgleda, ova e etimologija, no Blumfild odbiva da ja tolkuva.
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
43
Sl. 5 ‡ [umska erebica (Spored Brem, @ivotot na `ivotnite, tom 4, str. 329)
bogatite preodni verzii (M369b: Dakota, Beckwith 2, str. 387-389; M369v: Krou, Simms, str. 294; M369g: /Skidi-Poni, G. A. Dorsey 1, str. 302-303), da premineme vedna{ na drugiot kraj na Prerijata, kade {to preovladuva istoto tolkuvawe: M370. Vi~ita: Ôenata-krle` Si bil edna{ eden vojni~ki poglavar koj reñil da organizira pohod na preriskite koko{ki („prairie-chicken“, Tympanuchus sp.). Vo toa vreme ovie ptici bile izmamni~ki. Dotolku bile poopasni {to ednakvo se slu`ele so dvete race, pa go zategnuvale lakot i so ednata i so drugata. Eden den, po vra}aweto od lov, junakot, kako obi~no, po~ekal site negovi drugari da bidat bezbedni na drugiot breg, za da ja premine i toj samiot rekata. Toga{ naiñla edna starica {to go zamolila za pomo{. So zadovolstvo se soglasil da ja natovari na grb. No taa uporno barala da ja odnese do seloto, kade {to stignale koga ve}e se stemnilo. Staricata povtorno odbila da sleze i mu objasnila na junakot deka reñila da se oma`i za nego, za da go kazni poradi toa {to dotogañ odbival da se `eni. Pomiren so sudbinata, junakot se soglasil, pod uslov da go pu{ti. Starata ne sakala da ~ue za toa. Mu rekla deka }e ostane zaka~ena zasekoga{. Taka junakot po~nal da jade i da spie so svojot tovar. Starata urinirala i vr{ela golema nu`da vrz nego, i ~ovekot sfatil deka e osuden na skora smrt ako nekoj ne go oslobodi.
44
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Site zaludo se obiduvale, s# dodeka `elkata ne organizirala sve~enost na koja lu|eto ja ga|ale staricata so streli i taka ja otstranuvale par~e po par~e. Rabotata ja zavr{ile so tokmak, i mu go prevrzale grbot na junakot. Imeto na staricata zna~i: „Toa {to se zaka~uva na {to i da bilo“. Denes toa ja ozna~uva kameleonskata gatalinka. Pla{ej}i se od novi nesre}i, Indijancite se rasprsnale so semejstvata. Nekoi semejstva se pretvorile vo ptici, nekoi vo ~etirino{ci od site vidovi. Orlite poteknuvaat od semejstvoto na poglavarot (G. A. Dorsey 3, str. 187-191). Indijancite Sanpoil, a toa se Sali{ite od oblasta na rekata Kolumbija, isto taka raska`uvaat prikazna za `enata-krle`. Koga ~ovekot {to ja nosel `enata uspeal da se oslobodi od krle`ot, otkako ja izlo`il na plamen od koj celata bila vo pluskavci, `enata se pretvorila vo krastava `aba (M371: Boas 4, str. 106). Zna~i, ima pove}e svedo{tva {to poteknuvaat od najrazli~ni oblasti na Severna Amerika, koi `enata-krle` ja smetaat za `aba (ili pajak od vidot {to gi nosi mladite na grbot, spored M369b). Da se vratime nakratko vo Gvajana, za da se uverime deka, koga se vpu{tivme vo severnoamerikanskata mitologija, ne zaskitavme na nepoznat teren. Na jazikot kalina, anura, golema obi~na `aba, se vika /poloru/. Vo prenosna smisla ovoj zbor zna~i „gr~“: /poloru yapoi/ /poloru yapoi/ „imam gr~ovi vo nozete“, a bukvalno; „`abata me zgrap~i, me fati“; /ëseirï yanatai, ëseirï polorupe na/ zna~i „nogata mi se zdrvi, vko~ani“, a bukvalno: „...e `aba“ (Ahlbrinck, st. „poloru“). Nikako ne smeeme da zaboravime deka `enata-krle` od M354 e otelotvorenie na poslednata varijacija na li~nosta {to prvo se javi kako `aba. Ovaa `enakrle` e isto taka `ena-trup. Izgleda deka razmisluvawata na Jabarana, pleme od vnatre{nosta na Venecuela, odat po istiot pat koga, vo mitot na koj }e se navratime (M416), ja dolovuvaat slikata na prvite lu|e, eden ma` i edna `enatrup, koi jadat so usta, a preku grloto go isfrlaat izmetot, od koj nastanale ribite treperlivki (Electrophorus electricus; Willbert 5, str. 59; 8, str. 150; 10, str. 56). Imeno, poznato e deka elektri~noto praznewe na ovie ribi predizvikuva gr~ovi, a ponekoga{ i paraliza (sp. Goeje 1, str. 49). Da go razgledame sega od drug agol motivot `ena-`aba. Se se}avate deka `abata od M354 krade dete {to ne e nikoj drug, tuku nejzinoto sopstveno dete. Vo Severna Amerika, isto taka, se javuva ovoj neobi~en streme` kaj edna `ena`aba; na po~etokot sosem nema, taa }e progovori vo vtorata polovina od godinata, otkako }e go zeme svojot `ivotinski oblik (M372; Ballard 1, str. 127128). Blagodarejòi na mnogubrojnite preodni oblici, }e mo`e da se doka`e deka ovaa kra`ba na sopstvenoto dete od strana na `abata, za Severna Amerika pretstavuva samo grani~en oblik na kra`ba, za koja isto taka e vinovna `abata, no decata se tu|i, a `abata gi saka zatoa {to se poubavi od nejzinite:
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
45
M373. Asiniboin: Ôabata-krada~ka Eden Indijanec imal ubavi deca. Decata na `abata, {to `iveele nedaleku od logorot, bile grdi. Zatoa `abata go ukrala najmaloto dete na Indijanecot i go odgledala so svoite. Tie se ~udele: „Kako mo`e toa da e tolku ubavo, koga nie sme tolku grdi?“ ‡ „O!“ odgovorila majkata, „toa e taka zatoa {to go miev vo crvena voda“. Tatkoto, na krajot, go nañol svoeto dete. Pla{ej}i se od odmazda, `abata se skrila vo vodata kade {to i sega `iveat site od nejziniot rod (Lowie 2, str. 201). Se znae za klamat-varijanti (M373b; Barker 1, str. 50-53; Stern, str. 39-40) i modok-varijantata (M373v; Curtin 1, str. 249-253) na ovoj mit, vo koj `abata go krade deteto na elenite. Vsuñnost, motivot `aba krada~ka e mnogu rasprostranet vo Severna Amerika, od Indijancite Taltan, a toa se Atapaskan, na kanadskiot severozapad (M373g; Teit 7, str. 340-341), do centralnite i isto~nite Algonkini. Sistematskoto prou~uvawe na ovie grupi }e n# odvede tolku daleku {to }e navlezeme vo mnogu drugi, za koi e dovolno samo da gi spomeneme. Pred s#, ciklusot za decata na `enata-me~ka i `enata-elen ([`aba/elen] ⇒ ([elen/ me~ka]; sp. Barrett 2, str. 488-489, 442-443, itn.; Dangel). Potoa, ciklusot za potekloto na Mese~inata-demiurg {to ja krade `enata-kva~ka, od Kalifornija do Pjuxet Saund i basenot na Kolumbija (M375; Dixon 2, str. 75-78; 3, str. 173183; Adamson, str. 158-177, 265-266, 276, 374-375, itn.; Jacobs 1, str. 139-142; Ray 2, str. 136-137). I kone~no, sudbonosnata kavga na bo`estvoto Mese~ina i `enata-`aba vo kosmologijata na ju`na Kalifornija (C. G. DuBois, str. 132-133, 145; Strong 1, str. 269). Ne sakaj}i da gi prodlabo~ime ovie aspekti, }e dademe skica na toa kako izgleda edna transformacija:
M241 :
M375 :
{ { { {
Dve `eni zemaat eden ma`-bilka;
ma`ot go jade (prehranbena smisla) ma|esnikot; `enite gi „jade“ (seksualnasmisla) nivniot tatko;
eden ma` zema dve `eni `ivotni;
M241 :
`abata go krade deteto na dvete sestri i se maôi za nego Dve sestri go kradat deteto na dve `eni (majka i }erka) i se ma`at za nego,
M375 :
}
otkako so magija napravile da porasne
} {
Simplegadi (dvokrilna vrata)
Vidrite, koi imaat pridu{eno ~uvstvo za mirizba, go „prosvetluvaat“ junakot za negovoto poteklo... Sinata sojka, oslepena, go „prosvetluva“ junakot za negovoto poteklo...
46
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Ako postoi, kako {to vedna{ }e poka`eme so eden oxibva-mit M374, {to e transformacija na varau-mitot M241, {to e transformacija na sali{-mitot M375, razumno e da se istakne zna~itelnata transformacija pome|u M374 i M375, koja zaslu`uva posebno prou~uvawe:
M374
[
(kolepka, konjunktor)
]
⇒
M375
[
(ni{alka, disjunktor)
]
Na krajot, treba da se istakne motivot dvojnik koj e eho samiot na sebe, a e prisuten nezavisno kaj Indijancite Varau (M 241, vo ovoj slu~aj jaguar ~ovekojadec) i kaj krajbre`nite Sali{i (crevnata glista). Mitolo{kiot sistem {to go reproduciraat M 241 i M 375, isto tolku precizno mu pravi inverzija vo drug mit so isto poteklo (M 375b; Adamson, str. 264-267) vo koj junakot {to go grabnala starata qubovnica, doznava od nea koj ne e negoviot tatko, namesto koja e negovata majka. Iako vo site varijanti nao|ame mnogubrojni elementi na ju`noamerikanskite mitovi, na varijantite {to poteknuvaat od Indijancite Algonkin }e im posvetime pogolemo vnimanie zañto, vo toj slu~aj, sli~nostite se tolku jasni {to ovozmo`uvaat dvete grupi da se preklopuvaat. Na jazikot penopskot, krastava `aba se vika /mas-ke/, {to zna~i „smrdlivo“, „gnasno“, {to e osnovata poradi koja Indijancite ~uvstvuvaat odbivnost sprema nea (Speck 2, str. 276). /Maski’kcwsu/ `enata-krastava `aba (M373d) e smrdliv {umski duh, gi zaveduva ma`ite i gi grabnuva decata. Oble~ena vo zelen mov i kora od drvo, se vrtka vo blizina na logorot i gi moli decata da $ se pribli`at. Ako nekoe dete $ prijde, go faòa za raka i go miluva, no, iako nejzinite nameri se dobri, dejstvuva smrtonosno: deteto zaspiva i ve}e ne se budi (Speck 3, str. 16, 83). Ova veruvawe pretstavuva jadro, zaedni~ko za cela Severna Amerika, pri {to mitovite na Indijancite Oxibva se izdvojuvaat osobeno reljefno: M374a. Oxibva: Starata `ena-krastava `aba krade dete Eden Indijanec zaveduval so magii i uspeal da se o`eni za `ena koja dotoga{ sekoga{ go odbivala. Eden den, dodeka ~ovekot bil otsuten, a negovata `ena nadvor sobirala drva, is~eznalo nivnoto bebe. Sopru`nicite reñile da trgnat sekoj na svoja strana, da go baraat. Po izvesno vreme `enata stignala do kolibata na starata `ena-krastava `aba, majka na dve grdi deca, taa {to go ukrala bebeto. Bebeto ve}e bilo vozrasen ~ovek. @enata-krastava `aba mu davala da pie od sopstvenata mo~ i taka bebeto porasnalo so pomo{ na magii. Iako `enata-`aba prifatila da ja primi gostinkata, so mo~ta ja zagaduvala hranata {to $ ja davala. Mom~eto ne se se}avalo na minatoto. Majkata ja smetalo za tu|inka i $ se dodvoruvalo. Ja prepoznalo majka si duri koga mu ja poka`ala kolepkata vo koja rastelo i koja negovite ku~iwa ja izgrizale obiduvaj}i se da im se sprotivstavat na grabnuva~ite. Ma`ot, koj vo me|uvreme im
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
47
se pridru`il na `enata i na sinot, go obesil ubieniot elen na vrvot od balsamova ela (Abies balsamea, sp. M495), a `enata-krastava `aba ja pratil da go spu{ti. Mnogu vreme $ trebalo za da se ka~i na drvoto i da go otka~i celoto meso. Iskoristuvaj}i go nejzinoto otsustvo, sopru`nicite gi zadu{ile decata na `abata i, za da ja poni`at, ustite na trupovite gi napolnile so mrsni delovi od utrobata. Koga go videla toa, `enata-`aba gorko zaplakala (Jones 1, str. 378; 2, del II, str. 427-441). Skulkraft (Schoolcraft vo: Williams, str. 260-262) ve}e zapi{al edna verzija na ovoj mit (M374b) {to ja objavil pove}e pati, a {to e dotolku pointeresna zatoa {to e postara, posebno {to vo nekoi to~ki se razlikuva od verzijata {to podocna ja zapiñal Xouns. Taka, ovaa verzija, koja datira od prvata polovina na XIX vek, po nekoi detali e za~uduva~ki sli~na na grupata varau-mitovi, za koi zboruvavme (M241, 243, 244), vo koi isto taka se javuva stara `aba {to krade dete. Za ovaa grupa mitovi nadolgo raspravavme vo prethodniot tom (MP, str. 149-177), no dobro e da se vratime na niv za da ja opravdame sporedbata. @enskiot junak od M241 e mlada `ena {to `ivee vo {uma so sestra si; bez pomo{ta na ma{ka raka, tie sami gi namiruvaat svoite potrebi. Takva e situacijata i na heroinata na M374b ({to vo toj pogled e inverzija na M374a: uloven ma` ⇒ ulovena `ena) koja `ivee sama so svoeto ku~e. Dvete pred vrata nao|aat, ednata rastitelna (M241), drugata `ivotinska (M374b) hrana, podarok od natprirodno su{testvo. Vo dvata slu~aja, natprirodnoto su{testvo se soglasuva da se o`eni za heroinata, $ daruva sin i vedna{ potoa is~eznuva pod okolnosti za koi M374b e pomalku ekspliciten od M241. Vo edniot slu~aj, `enite begaat za da se spasat od ma|epsnikot {to go ubil nivniot ma`. Vo drugiot slu~aj, deteto misteriozno is~eznuva, a mladata `ena, vo pridru`ba na svoeto ku~e, trgnuva da go bara. Begstvoto ili potragata ja doveduva majkata do starata `aba {to go ukrala, ili se podgotvuva da go ukrade, deteto i koja so magii go napravila, ili go pravi, vozrasen. Vo dvata slu~aja `abata go prinuduva, ili se pravi deka go prinudila, posvoeniot sin da $ dade na majka si ({to sinot ne ja prepoznava) da se hrani so zagadena hrana. Vo Severna, kako i vo Ju`na Amerika, scenata na prepoznavaweto se javuva vo dvoen aspekt. Prvo, nekoe `ivotno ja prezema inicijativata, bilo zatoa {to e voznemireno od mirizbata na ekskrecijata na junakot (M241) ili zatos {to e daruvano so sad poln so maj~ino mleko, t.e. sekrecija. Vidrite od (M241) se vujkovci (ili tetki, M244), bra}a ili sestri na majkata, ku~eto od M374b e „bratot“ na sinot. Vo MP, str. 167, uka`avme na vistinskata ili mitskata uloga na „ribarskoto ku~e“ {to domorodcite od Gvajana go pretvorile vo vidra. Vo drugiot slu~aj, dvete grupi mitovi podvlekuvaat deka toa {to `ivotnite za{titnici mu go otkrivaat na junakot, kaj nego predizvikuva potsetuvawe na minatoto ‡ junakot povtorno go pre`ivuva svoeto detstvo vo celost. Vo toj pogled, mitot M 374b e osobeno detalen ‡ junakot go probuva
48
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
maj~inoto mleko 5 i dobiva od nea par~e od kolepkata {to ku~eto vo edna prethodna situacija go otkinalo, i toa mu ovozmo`uva da ja prepoznae me|u drugite kolepki {to `enata-krastava `aba }e mu gi poka`e. Edna naskapiverzija za potekloto na belugata (Delphinapterus leucas) ova vra}awe vo detstvoto go opi{uva u{te pobukvalno: „deteto... povtorno stana sosema malo, majkata go zede vo svojata pregratka i izbega niz {umata“ (M374g: Speck 4, str. 25). Vo Ju`na Amerika se znae za eden munduruku-mit (M248; MP, str. 166) {to vr{i ista transformacija na homolognite epizodi na mitot M241, zatoa {to vidrite materijalno go doveduvaat junakot vo polo`ba na dete taka {to mu go skratuvaat penisot do sme{na dol`ina. Sosema e vo soglasnost so po~etnata sekvencija na site ovie mitovi toa {to, za da ja oddale~i `abata i da izbega, junakot vo M 241 pribegnuva kon lukavstvo povrzano so zemjodelstvoto, a vo M374a kon lukavstvo povrzano so lovot. Me|utoa, vo M241 i M374b, `abata trgnuva po begalcite. Varau-junakot ja zadr`uva so toa {to $ dava div med. Istiot junak, kaj Oxibva, prvo sozdava magi~ni pre~ki ‡ zad sebe gi frla metalot i kremenot od svojata zapalka (sic.). Bidej}i stanuva zbor za predmeti verojatno od evropsko poteklo, }e gi ostavime nastrana. Severnoamerikanskata zamena za diviot med se javuva malku podocna, koga junakot so pomo{ na magija odgleduva pole na snakeberries / zmiini bobinki/, {to `abata tolku gi saka i ne mo`e da im odolee, tuku zastanuva da gi izede. Potoa prodol`uva da tr~a, no ku~eto, po nalog na svojot gospodar, skoknuva vrz nea i ja raspar~uva (sp. M 366). Sudbinata {to mu ja dodeluva M241 e pomalku surova ‡ kako vo M 374a, ottoga{ mo`e da se ~ujat nejzinoto ofkawe i pla~ewe. Ne e lesno da se identifikuvaat snakeberries, „zmiinite bobinki“, zatoa {to ovoj naroden izraz ozna~uva pove}e rastenija. ]e ja spomeneme, za da ja otfrlime vedna{, hipotezata deka toa se majantemum (Maianthemum), {to na bregot na Pacifikot se vikaat snakeberry /zmiina bobinka/, ~ii bobinki, mnogu bogati so maslo, no pomalku ceneti, ponekoga{ se jadat na ostrovot Vankuver, pa s# do Aljaska (Gunther, str. 25). Imeno, centralnite i isto~nite plemiwa Algonkin mu davaat na ovoj vid razli~ni imiwa: deer weed, deer berry, chipmunk berry (H. H. Smith 1, str. 373-374; 2, str. 62-63, 105, 121). Spored misleweto na Valis (Wallis 2, str. 504), Indijancite Mikmak so imeto snakeberry /zmiina bobinka/ narekuvaat edna golema amerikanska borovinka Oxycoccus Vaccinium macrocarpori. Vo vrska so Indijancite Potavatomi i Oxibva, koi neposredno n# interesiraat (Yarnell, str. 158), go upotrebuva ovoj izraz za Actaea rubra. Gospodin @ak Ruso, uva`en kanadski botani~ar na koj mu se obrativme poradi negovoto znaewe i mu se zablagodaruvame za presretlivosta, nabrojuva razni rastenija koi ponekoga{ se narekuvaat snakeberry /zmiina bobinka/, no isto
5
So `elba da bide korekten, Metjuz (str. 85), koj prili~no slobodno go parafrazira Skulkraftoviot tekst, maj~inoto mleko go zamenuva so sok od divo grozje.
MISTERIJATA NA ÔENATA ISEÓENA NA PARÓIWA
49
taka se opredeluva za Actaea, rastenie so beli i crveni bobinki, vo zavisnost od vidot, {to se otrovni, no istovremeno privle~ni poradi svojot sjaj. Ova svedo~ewe se priklu~uva kon drugite: „Baneberry, Snakeberry, Necklace Berry; Actaea rubra i A. pachypoda (ili alba)... imaat tolku ubavi plodovi, crveni kako cre{i ili beli kako slonova koska, {to treba da se znae deka tie bobinki ponekoga{ se otrovni... deka predizvikuvaat vrtoglavica i drugi simptomi {to svedo~at za nivnata toksi~nost“ (Fernald-Kinsey, st. Baneberry). Kako evropskata Actaea, koja vo francuskata narodna farmakologija se vika „treva na sveti Kristof“, amerikanskite vidovi imaat mnogubrojni medicinski primeni koi ja zele predvid nivnata toksi~nost. Na `ena ñto se poroduva, Arikare $ prepora~uvale Actaea rubra za da go „ispla{at bebeto“ i da go zabrzaat poroduvaweto. ^ajot se koristel za razbivawe na zgrut~enata krv, a so oblogi od nego se lekuvalo vospalenieto na gradite. Majkata ja miele so ~aj od Actaea rubra za da $ nadojde mlekoto, a so istiot ~aj se plaknele ustata, o~ite i nozdrite na novoroden~eto (Gilmore 2, str. 73-77). Verojatno imame rabota so divi plodovi {to prirodata mu gi dala na ~ovekot kako mali umetni~ki predmeti koi kako biseri mamat za pravewe na |erdani, no koi se, spored zborovite na botani~arite, „ponekoga{ se otrovni“; vo toj pogled se sli~ni na medot od tropska Amerika, {to prirodata mu go nudi na ~ovekot kako gotovo jadewe i {to, iako pretstavuva odli~na hrana, so svojata postojana ili privremena toksi~nost mo`e isto taka da predizvika fiziolo{ki naruñuvawa. Po s#, treba da bide jasno deka bobinkite i ikrata (sp. `ena-kva~ka od M375), {to ponekoga{ se sveduvaat na edna bobinka, zgora na toa gnijat, se grani~en oblik na hrana (L.-S. 6, str. 36-38), kako {to medot, na svoj na~in, e na granicata pome|u hranata i otrovot, taka {to, gore-dolu dopadlivi, no somnitelni, bobinkite mo`e da ja vr{at istata semanti~ka funkcija {to ja vr{i medot, blagodarejòi na sli~niot ambigvitet vo pogled na hranlivosta. Vpro~em, krajbre`nite Indijanci Sali{ gledaat neposredna vrska pome|u divite bobinki i cipokrilcite, bumbarot, osata ili str{enot. Koga se nañla vo zemjata na mrtvite, na poseta na svojata pokojna sestra, Sinata Sojka dobila od nea ko{nica, no zgre{ila {to ja otvorila mnogu rano. Insektite cipokrilci (/p~eli/ „bees“) so brm~ewe izletale od nea. Da imala pove}e trpenie, }e se pretvorele vo borovi, jabolka i bobinki (M376a; Adamson, str. 21-23). Edna verzija objasnuva deka Sinata Sojka gi zarabotila bobinkite kaj mrtvite: „da ne igra{e, }e nemavme bobinki“ (M376b; ibid., str. 29). Vo edna kaliforniska verzija (M373ð; Dixon 2, str. 77; 3, str. 175-177) `abata ko{ni~arka, koja ima inverzna polo`ba ‡ bidej}i e majka na koja `enata-sonce $ gi ukrala decata, a taa ne go ukrala deteto-mese~ina ‡ go zapira neprijatelot taka {to so pomo{ na magija odgleduva tolku ubav vrbak {to `abata zaborava s#, samo za da go obere. I tuka, spored toa, pre~kata {to ja zapira pretstavuva grani~na vrednost, na presekot pome|u prirodata i kulturata. Ist tip na rezonirawe mo`e da primenime po povod na partija tobogan, zanosen sport {to igra uloga na pre~ka-sopira~ka vo M374g.
50
MITOLOGIKI III ‡ POTEKLOTO NA ODNESUVAWETO NA TRPEZA
Porane{nite ravenki mo`e da poslu`at posredno vo ponatamo{noto zaklu~uvawe. Vo prethodniot tom utvrdivme deka `abata od M241 {to go krade deteto, a osven toa e luda po medot, pretstavuva transformacija na devojkata vqubena vo medot, zavodni~ka hrana, a taa devojka pretstavuva transformacija na metaforata, koja ja vra}a na bukvalnata smisla `enata {to seksualno go ma|epsuva zavodni~koto `ivotno. Me|utoa, istiot sistem na transformacija se javuva i vo mitologijata na nekoi isto~ni plemiwa Algonkin od grupata Vabanaki, koga `enata-krastava `aba, {to gi ukrala decata, stanuva ve{terkata Pook-jin-skves /Pook-jin-skwess/ na jazikot pasamakuodi, a Buk{inskvesk /Bukschinskwesk/ na jazikot malesit, {to gi zapostavuva svojata gradina i kujnata, tolku e vqubena vo nekoja me~ka {to ja vika so udirawe vo {uplivo drvo i koja ‡ kako vo ju`noamerikanskite verzii ‡ bez znaewe, }e go izede penisot ili celoto telo na svojot qubovnik (Mechling, str. 30 i sq., 83-84; Stamp, str. 243). Par~iwata me~kino salo so koi ubijcite od drskost im gi napolnile ustite na mrtvite deca na `abata vo M 374, na toj na~in zazemaat preodna pozicija pome|u bobinkite i qubovnikot-me~ka (na koj qubovnicata-majka na krajot }e mu go izede mesoto). Drugiot oxibva-mit (M374v; Schoolcraft vo: Williams, str. 85) go predupreduva junakot na opasnosta od edno zavodni~ko jadewe ‡ proyirnata i treperliva supstancija {to li~i na me~kino salo, no poskoro toa se jajcata na `abata. Ve{terkata na isto~nite plemiwa Algonkin, koja ja spomnavme vo prethodniot pasus, ima isto taka sli~nosti so `abite: M377. Pasamakuodi: Ve{terkata {to krade deca Demiurgot Gloskap bil dete koga ve{terkata Pok-jin-skves /Pookjin-skwes/ se vqubila vo nego. Taa mo`ela po `elba da se pretvori vo edna ili vo pove}e li~nosti, vo ma` ili `ena, vo grda starica ili grupa prekrasni devojki. So ogled na toa deka nejzinite sopstveni deca bile grdi, taa gi kradela decata na Indijancite i gi odgleduvala kako svoi. Bodlivoto prase i `abite poteknuvaat od nejzinite gadinki (Leland, str. 36-39). Bidej}i severnoamerikanskata `aba {to krade deca pretstavuva transformacija na `enata koja za qubovnik zema `ivotno, od toa proizleguva deka divite plodovi, drugata nejzina strast, ekvivalentna na zavodni~kiot med, koj vo mitovite na Ju`na Amerika ima ista polo`ba vo odnos na `abata {to krade deca, a {to, bidej}i po priroda i kako hrana e zavodni~ki, vo vistinska smisla e ekvivalent na erotskoto `ivotno. No se javuva eden problem, ju`noamerikanskite mitovi za `abata se integralen del od ciklusot za medot, zatoa {to (kako {to poka`avme vo prethodniot tom) domorode~koto mislewe, i empiriski i logi~ki, ja zabele`uva vrskata me|u p~elata, {to se gnezdi vo steblata na drvjata kade {to go gradi svojot sot od vosok i smola, i nekoi arborikolni `abi, pred s# kunauaru,